Oznaka: govor

Kako poticati funkcionalni hvat olovke kroz vježbe za razvoj fine motorike?

~ petra ~ Komentiraj
Izvor Sarah Dietz za Pexels.com

U nastavku u potpunosti donosim članak o funkcionalnom hvatu olovke koji se nalazi na internetskim stranicama DV “Cvrčak” iz Malog Lošinja.

Fina motorika je skup radnji koje uključuju male skupine mišića i zahtijevaju dobru koordiniranost djelovanja pojedinih skupina moždanih stanica. Kompletan razvoj fine motorike kod djeteta od velikog je značaja u svladavanju vještine pisanja i pravilnog hvata olovke te preduvjet za razvoj ostalih vještina kod djece. Finu motoriku potrebno je razvijati od najranije dobi. Motoričke vježbe moguće je pretvoriti u zabavne igre, kako bi se dijete rado uključivalo u njihovo izvođenje.

TEMELJI ZA RAZVOJ FINE MOTORIKE

Kako bi došli do razvoja fine motorike potrebno je postaviti određene temelje:

  • POSTURALNA KONTROLA – pravilan položaj tijela, snažan i čvrst trup koji nam daje temeljnu potporu za izvedbu aktivnosti. Djeca sa slabijom kontrolom trupa često će se rukama i tijelom naslanjati na stol prilikom kraćeg zadatka jer ne mogu trup držati uspravnim cijelo vrijeme. Može se javljati slabiji ili prejak stisak olovke.
  • TAKTILNA PERCEPCIJA – osjetljivost površine tijela na dodir i pritisak. Loša taktilna percepcija pokazatelj je krive obrade informacija u mozgu. Nespretnost, ispadanje stvari iz ruku, loša manipulacija predmetima, mogući su znakovi poteškoća s taktilnom percepcijom.
  • PROPRIOCEPCIJA – znanje o poziciji i pokretu tijela u prostoru. Olakšava usklađivanje motoričkog plana i izvedbe. Nepravilan hvat olovke i smanjena čitkost rukopisa može biti znak slabije propriocepcije.
  • BILATERALNA KOORDINACIJA – sposobnost korištenja lijeve i desne strane tijela pri izvođenju jedne aktivnosti. Ukoliko dijete ima poteškoća ili ne može uopće izvesti određene aktivnosti grube motorike, moguće je da ima teškoće s bilateralnom koordinacijom. Najčešće dijete ne može uloviti loptu s dvije ruke, treba pomoć pri penjanju uz stepenice, na tobogan ili slične sprave u parku, ne može skakati sa dvije noge bez da se rukama oslanja uza zid i slično.
  • FUNKCIJA ŠAKE – razvoj karakteristika šake važnih za hvat olovke i pisanja:
    1. Razvoj distalnog transverzalnog luka šake – zaobljeni izgled dlana
    2. Separacija dviju strana šake: radijalna (preciznost, spretnost, kontrola) i ulnarna (snaga i stabilnost)
    3. Otvoreni luk / prostor između palca i kažiprsta – web prostor
    4. Opozicija – dodirivanje palaca sa ostalim prstima
    5. Izolirani pokreti prstiju
Izvor DV “Cvrčak”

RAZVOJ HVATOVA OLOVKE

Djeca obično počinju držati olovku cijelom šakom s podlakticom u pronaciji, koristeći rame kako bi micali olovku. Kasnije koriste zreliji hvat olovke, držeći olovku između distalnih / falangi palca, kažiprsta i srednjeg prsta. U toj kasnijoj fazi podlaktica je u supinaciji i intrinzični mišići šake pokreću olovku. Bitno je naglasiti da bi dijete trebalo proći sve razvojne faze.

Izvor DV “Cvrčak”

KAKO VJEŽBATI?

VJEŽBE ZA STABILNOST TRUPA

  • Dizanje koljena – dijete treba stajati te dizati jedno pa drugo koljeno prema rukama;
  • Rakov hod;
  • Dijete leži na leđima, koljena su skvrčena te treba odizati guzu od poda;
  • Hodanje na koljenima;
  • Dječja igrališta, penjalice.

VJEŽBE ZA STABILNOST RAMENOG OBRUČA

  • Igra kariola – na početku dijete treba držati za kukove, poslije za noge;
  • Guranje zida – dlanovi trebaju biti u razini ramena;
  • Penjanje po penjalicama;
  • Sjesti na stolicu, ruke staviti pored guze te odgurivati tijelo rukama;
  • Guranje ruku – dlanovi su okrenuti jedan prema drugom;
  • Puzanje;
  • Rakov hod;
  • Zalijevanje cvijeća, pranje automobila, stavljanje / vađenje rublja u perilicu rublja.

VJEŽBE ZA BILATERALNU KOORDINACIJU

  • Igre loptom;
  • Rezanje sa škarama;
  • Igre s prelaženjem medijalne linije, npr. desnom rukom dotaknuti lijevo rame / koljeno; dodavanje loptom s rotacijom trupa;
  • Modeliranje plastelinom;
  • Prebacivanje teže loptice između dvije ruke;
  • Bubnjanje;
  • Nizanje perli.

VJEŽBE ZA TAKTILNU PERCEPCIJU

  • Stereognozija – prepoznavanje predmeta opipom;
  • Za mlađe – pronalaženje igračaka u vrećici ili npr. riži;
  • Za starije – pronalaženje dva ista predmeta, prepoznavanje predmeta osjetom dodira.

VJŽEBE ZA EKSTENZIJU RUČNOG ZGLOBA

  • Crtanje po vertikalnoj površini: ploča, ogledalo, staklo – paziti na položaj lakta;
  • Crtanje na stolu sa kosinom;
  • Zabijanje čavlića;
  • Slaganje puzzli na podu.

VJEŽBE ZA JAČANJE MIŠIĆA ŠAKE

  • Gužvanje papira;
  • Igre tijestom i plastelinom;
  • Stiskanje spužve.

VJEŽBE ZA TRI PRSTA I TRANSVENZALNI LUK

  • Igre s kvačicama za sušenje rublja: npr. napravite djetetu mali štrik gdje može uparivati i vješati čarape; dijete treba skupljati sitne predmete kvačicama;
  • Igre s bocama za špricanje, npr. pranje prozora, vrata; špricanje biljaka;
  • Bojanje sa spužvicama;
  • Trganje i gužvanje papirića;
  • Ubacivanje novčića jagodicama prstiju (tri prsta) u kasicu – prasicu;
  • Bojanje s voštanim bojama – razlomiti voštane bojice na male komadiće kako bi dijete primilo bojicu samo sa tri prsta.

Ukoliko dijete koristi sve prste, a ne samo palac, kažiprst i srednjak, poslužite se jednostavnim trikom. Smotajte mali papirić i recite djetetu da ga čuva sa zadnja dva prsta koji trebaju biti stisnuti.

VJEŽBE OPOZICIJE

  • Prebacivanje graha, graška, papirića s palcem i srednjakom, placem i prstenjakom te palcem i malim prstom.

VJEŽBE ZA OTVARANJE WEB PROSTORA (LUK IZMEĐU PALCA I KAŽIPRSTA)

  • Loptica s ustima – razrežite tenisku lopticu na pola, dijete s jednom rukom stišće lopticu, a s drugom ubacuje kroz “usta” grah ili neke slične predmete;
  • Igre s pincetom, kapaljkom, čačkalicama;
  • Bojanje sa štapićima za uši (štapiće prerežite na pola);
  • Igre sa špekulama, izbacivanje kažiprsta;
  • “Vožnja” loptice s palcem i kažiprstom po tijelu.

Kod izvođenja aktivnosti pripazite da dijete aktivnost izvodi s vrhom prstiju, kako bi dobili otvoreni web prostor.

VJEŽBE PRIJE PISANJA I CRTANJA

  • Žustro trljanje dlanova;
  • Guranje ruku – dlanovi su okrenuti jedan prema drugome;
  • Guranje zida;
  • Dodavanje s težom lopticom (vrećice punjene pijeskom);
  • Provlačenje gumica za brisanje između prstiju;
  • Preklapanje prstiju jedne o druge te razdvajanje;
  • Pljeskanje rukama u ritmu.

Za pravilan hvat olovke, vrlo često se koriste nastavci za olovku. Postoje razne vrste te nisu svi za svako dijete. Isto tako, samo korištenje nastavka, bez određenih vježbi neće puno pomoći. To je kao da nosite ortopedske uloške, a ne vježbate mišiće stopala.

Za sva pitanja vezana uz hvat olovke te korištenje nekog pomagala obratite se radnim terapeutima.

U nastavku je video koji prikazuje kako raditi gimnastiku za prste.

Izvor:

  • DV “Cvrčak” Mali Lošinj:
    • https://dvc-mali-losinj.hr/funkcionalni-hvat-olovke-kroz-vjezbe/

PREPORUKA BR. 3 – Knjiga namijenjena roditeljima djece usporena govorno – jezičnog razvoja

~ petra ~ Komentiraj

RENATA RADE: “POTICANJE RANOG GOVORNO – JEZIČNOG RAZVOJA”

Renata Rade: “Poticanje ranog govorno – jezičnog razvoja”

Opis

Ovaj je priručnik dobrodošao svakom roditelju koji želi dobiti više informacija o poticanju razvoja govora djeteta. Oni koji u praksi rade s djecom koja imaju teškoće u govorno – jezičnom razvoju svakodnevno susreću zabrinute roditelje njihovih malih pacijenata. Zahvaljujući prof. Rade oni dobivaju cjelovite odgovore na mnoga pitanja koja postavljaju i terapeutu i sebi: kako početi, što vježbati, koliko vježbati kod kuće? Priručnik je sinteza višegodišnjeg rada autorice i njezine svakodnevne prakse, teorijskog znanja i razmišljanja, a pisan je jasnim, jednostavnim jezikom. Logopedu – terapeutu često nedostaje dobra suradnja s roditeljima. Ovaj će priručnik olakšati rad i roditeljima i terapeutima.

PREPORUKA BR. 2 – Slikovnice/knjige o slušnim poteškoćama

~ petra ~ Komentiraj

Dijete sa slušnim poteškoćama u jednom trenutku postane svjesno svojih aparatića/pužnica i počinje tražiti odgovore na pitanja poput onih zašto ne čuje dobro, kako izgleda proces dobivanja aparatića/pužnica, kako se uklopiti u društvo i na puno drugih pitanja vezanih za sluh. Jedan od načina da dijete postane samosvjesno, da prepoznaje svoje vrijednosti, ali i ograničenja je kroz čitanje slikovnica i knjiga.

Na hrvatskom tržištu trenutno ne postoje knjige i slikovnice koje bi djetetu s oštećenjem sluha približile svijet sluha i proces dobivanja aparata, umjetnih pužnica te dale objašnjenja vezano za probleme sa kojima se oni suočavaju. Također bi kroz ovakve knjige i slikovnice čujuća djeca učila i upoznavala se sa sluhom, aparatima i sl., te na taj način naučila o različitostima gdje bi se stvorili preduvjeti za razumijevanje i prihvaćanje nagluhe i gluhe djece.

Trenutno što postoji je Neurothova brošura u tri djela o djevojci Paoli koja treba nositi slušne aparatiće. U tim brošurama opisani su pojedinačni koraci u cijelom procesu i objašnjeni su audiometrija, izrada umetka, ponašanje u školi i sl.

U nastavku slijede knjige i slikovnice na engleskom jeziku s glavnim likovima koji imaju slušnih problema:

Jenna Harmke: “Bessie Needs Hearing Aids“

Katie Petruzziello: “Mighty Mila”

Debbie Blackington: “Gracie’s Ears”

Raymond Antrobus: “Can Bears Ski?”

Maggie Klein: “Maxi’s Super Ears”

Ashley Machovec: “Mila Gets Her Super Ears”

Cece Bell: “El Deafo”

Kako čitati zajedno: savjeti za roditelje nagluhe/gluhe djece

~ petra ~ Komentiraj
Photo by Lina Kivaka on Pexels.com

Roditelji imaju ključnu ulogu u promicanju razvoja pismenosti svoje djece. Ako roditelji vrtićkoj djeci pročitaju pet slikovnica dnevno, djeca čuju oko 1,4 milijuna riječi više od vršnjaka kojima se nikada ne čita. Djeca započinju sa učenjem pismenosti već pri samom rođenju gdje kako oni rastu tako uče složenije strukture i pravila jezika, povećavaju svoj vokabular i razvijaju komunikacijske vještine. Čitanjem se kod djeteta potiče razvoj govora, percepcije, pamćenja, potiče se kreativnost i kritičko razmišljanje i na taj način pripremamo dijete za samostalno čitanje. Iskustva djece u ranim godinama vezano za njihovu pismenost pružaju temelj za njihov kasniji razvoj pismenosti i ključna su za njihov razvoj motivacije za učenje čitanja i pisanja. Uključenost roditelja je ključan čimbenik u razvoju razvojne vještine pismenosti djece, pogotovo se to odnosi na djecu sa slušnim problemima gdje je roditelja potrebno uključiti u što raniju intervenciju. Međutim, roditelji često čitaju na ne interaktivni način, stoga je potrebno primijeniti nekoliko savjeta i strategija da bi čitanje bilo uspješno. Čitanje knjiga priča je najučinkovitije kada su djeca aktivno uključena u čitalačku aktivnost. Ono zahtjeva od odraslih da „čitaju sa svojim djetetom umjesto da čitaju svom djetetu“. Interaktivno čitanje definira se kao čitanje naglas koje uključuje razgovore i uključivanje djeteta u aktivnost čitanja. Odrasla osoba može uključiti dijete sa postavljanjem pitanja, povezivanjem priča s osobnim iskustvom, aktivno reagiranjem na inicijativu djeteta i pružanje pozitivnih povratnih informacija.

U nastavku je dano nekoliko savjeta kako čitati djeci koja imaju slušne poteškoće:

  1. Potrebno je što češće čitati svojem djetetu.
  2. Potrebno je odabrati knjigu koja zanima dijete. Za manju djecu su dobre knjige koje se rimuju ili ponavljaju isti zvuk.
  3. Potrebno je postepeno povećavati vrijeme čitanja.
  4. Neka roditelj koristi metode interaktivnog čitanja.
  5. Potrebno je čitati istu priču iznova i ukoliko je potrebno dodatno objasniti priču. Na taj način roditelj djetetu objašnjavate riječ koju nije razumio.
  6. Neka dijete vrti stranice, dodiruje slike, otvara i zatvara prozorčiće.
  7. Potrebno je pokazivati riječi dok roditelj čita i koristiti jednostavnije znakove koje objašnjavaju pojmove u knjigama.
  8. Potrebno je stvoriti ugodnu okolinu za čitanje i pozitivno okruženje.
  9. Neka roditelj bude zanimljiv pripovjedač koji koristi različite tonalitete, jačinu glasa, koji je energičan i neka njegov glas izazove emocije koje će djetetu pružiti određeni kontekst uz slike.
  10. Neka roditelj postavi djetetu jednostavna pitanja o priči i na taj način će se dijete  uključiti u priču (npr. ukoliko u priči postoji pas, možete pitati koje je boje pas)
  11. Potrebno je učlaniti dijete u knjižnicu.

Interaktivna strategija čitanja prema Dirkisu i Wautersu (2015.):

  1. Dajte djetetu priliku da drži knjigu i okreće stranice.
  2. Slijedite djetetov trag.
  3. Predstavite knjigu razgovarajući o naslovnici.
  4. Koristite materijale i/ili igračke.
  5. Ostavite dovoljno vremena za promatranje, obradu i odgovor.
  6. Razradite djetetove ideje.
  7. Pohvalite dijete.
  8. Postavljajte pitanja o priči.
  9. Povežite sadržaj knjige s osobnim djetetovim prethodnim iskustvom.
  10. Pokažite na slike i/ili riječi.
  11. Koristite mimiku, držanje tijela, glas i znakove.
  12. Razmislite o priči.
  13. Ponovno pročitajte priče.

Zajedničko čitanje knjiga ima dvostruku korist: to je odličan način da se roditelj poveže sa svojim djetetom uz istovremeno pomaganje u razvoju tog djeteta. Na taj način roditelj daje djetetu veliki dar koji će trajati cijeli život – ljubav prema knjigama.

Literatura:

  1. Loes Wauters and Evelien Dirks: Interactive Reading with Young Deaf and Hardof-Hearing Children in eBooks Versus Print Books; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2017; 243–252
  2. Evelien Dirks and Loes Wauters: It Takes Two to Read: Interactive Reading with Young Deaf and Hard-of-Hearing Children; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2018; 261–270
  3. https://www.readingrockets.org/article/reading-together-tips-parents-children-hearing-loss-or-deafness
  4. https://bold.expert/how-do-deaf-or-hard-of-hearing-children-learn-to-read/
  5. https://www.babyhearing.org/language-learning/reading-ideas-for-deaf-children

PREPORUKA BR. 1 – Vježbenica za učenje ispravnog izgovora glasova

~ petra ~ Komentiraj

KATICA PUŠKARIĆ: “KAD GLASOVI ZAPINJU”

Katica Puškarić: “Kada glasovi zapinju”

Opis

Priručnik i vježbenica za učenje i uvježbavanje ispravnog izgovora glasova za uvježbavanje glasovne raščlambe i povezivanje za obogačivanje jezične produkcije.

Vježbenica “Kad glasovi zapinju” zamišljena je kao radni materijal koji kroz stručno osmišljene i ponuđene liste riječi, autorsko poigravanje glasovima, riječima i rečenicama uz profesionalne crteže i ilustracije služi logopedima, učiteljima, odgojiteljima i roditeljima u radu s djecom koja imaju poteškoće u izgovaranju glasova, glasovnom raščlanjivanju i povezivanju, jezičnom segmentiranju, usvajanju čitanja i pisanja, te usvajanju i razumijevanju pojmova. Obrađeni su najučestaliji poremećeni glasovi našeg jezičnog sustava: S, Z, C, Č, Š, Ž, DŽ, Đ, Ć, L, R, LJ, K, G i skupine za njihovo uzajamno razlikovanje: S-Z-C, Č-Š-Ž, S-C-Z-Č-Š-Ž, Č-Ć, L-R.

VJEŽBA BR. 4 – Brojalice za razvoj govora

~ petra ~ Komentiraj

Iz knjige “Dosadno mi je – što da radim” skupine autora dostupne su sljedeće brojalice koje pomažu u razvoju govora:

ANDER VANDER

Ander, vander,

zelen tuš,

krpa, roja,

van!

ANCE FABE

Ance, fabe,

domuni,

ikus, pikus,

bomboli,

kos,

pum!

ENA VENA

Ena, vena,

vukla, tena,

tan, tun,

vrši, plot,

ge, gu,

got!

ENKETE PENKETE

Enkete, penkete

cukerte, me,

abule, fabule,

domine,

eks,

perlem,

fu,

indi, fore, aine,

raus!

(Brojalice su izabrane iz rukopisnih zbirki Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.)

Međunarodni dan sluha i slušanja

~ petra ~ Komentiraj

Međunarodni dan sluha i slušanja slavi se svake godine 03. ožujka, a ovogodišnja tema bila je „Hearing for life. Don’t let hearing loss limit you“ („Ne dopustite da Vas oštećenje sluha ograničava“).

Slika

 

Jedna od najčešćih zabluda s kojom sam se susretala u ove četiri godine je pitanje, možda čak i više nedoumica: „Pa kako to misliš da ne čuje?! Pa ona čuje! Vidi kako reagira!“. Moja curica čuje i reagira, ali koliko jasno i koliko dobro je jedno od najvažnijih i najbitnijih pitanja. Meni osobno je najbolja usporedba sluha sa vidom. Ako osoba uopće ne vidi, ona je slijepa, a ako osoba uopće ne čuje, ona je gluha. Ali ako osoba vidi lošije i njezina vidna slika nije jasna, ona nosi naočale ili leće da bi dobila jasniju sliku. Ako je osoba nagluha, potrebno joj je slušno pomagalo pomoću kojeg se stvara jasnija glasovna slika. Kada postoji jasna glasovna slika postoji slušno razumijevanje koje vodi do govora. Zato drage mame i tate, ukoliko imate dijete sa slušnim poteškoćama, nemojte nakon prvotnoga šoka, i dalje negirati da postoje poteškoće. Na svaku poteškoću se može utjecati ako se brzo, rano i dovoljno dobro reagira. Djeca koja imaju slušnih problema i dalje mogu voditi uspješan život. One su super pametne glave koje svoj „nedostatak“ kompenziraju na vrlo dobar i kvalitetan način. Ako ih na taj način promatrate, ovogodišnji moto je u potpunosti točan.

Povodom obilježavanja ovog dana, Hrvatski savez gluhih i nagluhih dobio je financijsku potporu World Hearing Forum – a, World Health Organization (WHO) i Coalition for Global Hearing Health (CGHH) za provedbu aktivnosti informiranja svih roditelja o mogućnostima rane intervencije ukoliko sumnjaju na oštećenje sluha svog djeteta. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Kabinetom za oštećenja sluha u Centru za rehabilitaciju na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez gluhih i nagluhih će u pedijatrijskim ordinacijama na području Republike Hrvatske pružati informacije o prepoznavanju oštećenja sluha, te načinima rehabilitacije i mjestu na koje se mogu obratiti za daljnju pomoć dijeljenjem besplatnih letaka.

Link na letak:

Letak

Više o svjetskom danu slušanja:

Svjetski dan slušanja

Izvor:
Hrvatski savez gluhih i nagluhih

 

 

Sluh i nagluhost

~ petra ~ Komentiraj

Slušni aparat čovjeka se sastoji od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, živčanih puteva i centara za sluh koji se nalaze u mozgu. Polukružni kanali služe za održavanje ravnoteže, a u pužnici je smješten organ sluha koji omogućuje da čujemo zvuk.

Nagluhost/oštećenje sluha se  prema lokaciji dijeli na koduktivnu/provodnu (Hypoacusis conductiva), perceptivnu/zamjedbenu (Hypoacusis preceptiva) i mješovitu (Hypoacusis mixta).

 

KONDUKTIVNA NAGLUHOST

  • otežano je provođenje zvučnog vala u unutarnje uho jer je mjesto oštećenja u vanjskom ili srednjem uhu;
  • naziva se i provodna nagluhost budući da je riječ o oštećenju zračne i koštane vodljivosti zvuka (npr. malformacija srednjeg i vanjskog uha, ograničena pokretljivost bubnjića i sl.).

 

PERCEPTIVNA NAGLUHOST

  • odnosi se na poremećaj zamjećivanja frekvencije i intenziteta slušne poruke;
  • zahvaća unutarnje uho ili slušni živac koji je odgovoran za provođenje slušnih podražaja prema mozgu;
  • uzroci: upala unutarnjeg uha, urođena nagluhost, Meruerova bolest i sl.

 

MJEŠOVITA NAGLUHOST

  • konduktivna i perceptivna nagluhost.

 

 

Izvor: MED – EL Youtube Channel

 

Što pitati?

~ petra ~ Komentiraj

Umjetnost je znati postaviti pravo pitanje u pravom trenutku, da bi odgovor bio u skladu sa vlastitim očekivanjima. Ponekad je u moru informacija teško rezonirati te upitati sažeto, ali dobro formulirano pitanje koje sugovorniku omogućuje davanje odgovora sa svim željenim i traženim informacija. Štoviše, postaviti pravo pitanje vezano za „probleme“ vlastite djece čini ovaj proces još i težim.

Nakon početne dijagnoze obostrane nagluhosti moje curice, internet mi je bio najveći prijatelj u traženju informacija vezanim za male uši. Sakupljajući informacije i čitajući iskustva po forumima došla sam do trenutka da od silne količine prikupljenih podataka nisam imala ideju kako postaviti „prava“ pitanja doktorima, audiologu, logopedu, i sl. Koliko sam god bila načitana i pripremljena, falili su mi kratka i sažeta pitanja koja su pogađala srž problema.

Prije nekoliko dana, i dalje istražujući nagluhost, naišla sam na zanimljivi vodič U.S. Department of Health and Human Services koji je izvrsni vodič u moru informacija vezano za nagluhost. Opisana su pitanja koja jasno i sažeto vode kroz pojmove nagluhosti i što pitati doktore, audiologe i sl. Podijeljena su na više skupina odnoseći se na određena područja vezano za nagluhost. Na taj način nas uvodi u svijet nagluhe djece nakon početne dijagnoze i približavaju nas pojmovima s kojim se susrećemo svakodnevno.

 

Pitanja o gubitku sluha mog djeteta:

  1. Koliko je slušno oštećenje moga djeteta? Molim Vas objasnite sljedeće pojmove: perceptivna (zamjedbena), konduktivna (provodna), mješovita, slaba, umjerena, jaka nagluhost i auditorna neuropatija?
  2. Da li je gubitak sluha trajni? Da li je mome djetetu potrebno dodatno testiranje? Koliko često sluh moga djeteta je potrebno pratiti?
  3. Da li mi možete reći/predvidjeti da li će se gubitak sluha moga djeteta promijeniti i/ili pogoršati?
  4. Da li oba uha imaju isti gubitak sluha?
  5. Kako će gubitak sluha moga djeteta utjecati na razvoj govora i na njegovu komunikaciju?
  6. Što je moglo utjecati na gubitak sluha moga djeteta?
  7. Da li predlažete gensko testiranje?
  8. Molim Vas da mi objasnite dobivene rezultate audiograma?
  9. Da li mi možete dati kopiju audiograma?

Pitanja o slušnim pomagalima i koherentnim implantantima:

  1. Da li moje dijete treba slušna pomagala? Koje su opcije? Da li su potrebna slušna pomagala na oba uha?
  2. Koliko je cijena slušnih aparata? Da li imam pravo na pomoć?
  3. Što moje dijete može čuti sa slušnim pomagalima? Kako znati/testirati da li je slušno pomagalo dobro naštimano za moje dijete?
  4. Koliko sati moje dijete treba nositi slušno pomagalo?
  5. Da li moje dijete može/treba nositi slušno pomagalo tijekom sportskih aktivnosti?
  6. Što napraviti ako moje dijete izgubi svoje slušno pomagalo?
  7. Što napraviti ako moje dijete ne želi nositi svoje slušno pomagalo?
  8. Koliko je često potrebno naštimati/prilagoditi slušno pomagalo?
  9. Koliko često je potrebno novo slušno pomagalo?
  10. Koji dio slušnog aparata je potrebno redovito mijenjati? Koliko često?
  11. Koja je razlika između slušnog pomagala i koherentnog implantata?
  12. Da li je potrebno ugraditi koherentni implantat?

Pitanja o komunikaciji i školovanju:

  1. Koje sve opcije postoje vezano za komunikaciju (govorna, znakovni jezik, čitanje sa usana, itd.)?
  2. Kad početi sa ranom intervencijom, terapijom? Koje sve terapije postoje?

Pitanja o potpori:

  1. Da li postoje grupe potpore, udruge i sl.?
  2. Gdje mogu pronaći više informacija o gubitku sluha?
  3. Kako opisati gubitak sluha obitelji, prijateljima i sl.?
  4. Da li imate savijete vezano za komunikaciju unutar obitelji?
  5. Koja su moja zakonska prava?

 

Link na vodič:

https://www.cdc.gov/ncbddd/hearingloss/freematerials/Audiologist_Questions_ENG.pdf

 

Izvor:
1. http://www.cdc.gov