Kako poboljšati radno pamćenje djeteta?

Photo by Monstera on Pexels.com

U nastavku u potpunosti donosim članak psihologinje Marije Lisice o radnoj memoriji djeteta koji se nalazi na internetskim stranicama DV “Carić” iz Novalje.

Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija (Zarevski, 1997). Pamćenje ima neopisivo važnu ulogu u našem životu. Ono nam omogućuje akumuliranje znanja, prisjećanje stvari iz prošlosti, isticanje u sportu, prepoznavanje prijatelja, povezivanje s okolinom te nam pomaže u svakodnevnom funkcioniranju i radu.

VRSTE PAMĆENJA

Prema vremenu zadržavanja informacija, postoji podjela na tri faze pamćenja kroz koje informacija prolazi: senzorno, kratkoročno i dugoročno pamćenje (Zarevski, 1997). Pri tome, važnu ulogu imaju kontrolni procesi poput pažnje, ponavljanja, kodiranja, pronalaženja i dosjećanja koji određuju tok kretanja informacije.

Senzorno pamćenje veoma kratko zadržava nadolazeće informacije u nepromijenjenom obliku.

Kratkoročno pamćenje naziva se još i aktivno ili primarno pamćenje, a podrazumijeva privremenu pohranu informacija koje vrlo brzo blijede. Kapacitet kratkoročnog pamćenja je 7 +/- 2, koji označava broj čestica informacija koje ljudi mogu pohraniti bez ponavljanja ili uporabe posebnih mnemotehnika. Pri tome sedam informacija predstavlja prosječan kapacitet, a devet i pet su najviši i najniži kapacitet u normalnom rasponu kratkoročnog pamćenja.

Dugoročno pamćenje obuhvaća zadržavanje informacija u trajnijem obliku pohrane – tijekom dana, tjedna ili čak doživotno (Purves i sur., 2016). Velik broj informacija u dugoročnom pamćenju ostaje cijeli život. Zarevski (1997) navodi podjelu dugoročnog pamćenja na deklarativno i proceduralno pamćenje. Deklarativno pamćenje povezano je s pamćenjem činjenica i znanja, a može se podijeliti u dvije vrste: epizodičko pamćenje (pamćenje posebnih epizoda, tj. određenih događaja i određenih stvari i pojava, vezanih uz određeno vrijeme) i semantičko pamćenje (značenja riječi i pravila njihova kombiniranja u rečenice). Proceduralno pamćenje je znanje o tome kako nešto učiniti.

RADNO PAMĆENJE

Često se radno pamćenje koristi kao sinonim za kratkoročno pamćenje. I zaista, ta dva pojma su jako bliska, razlika je više teoretska nego praktična. Kratkoročno pamćenje odnosi se na skladištenje informacija, a radno pamćenje s njihovom manipulacijom. Radno pamćenje je vrlo važno jer je to korak koji prethodi spremanju informacija u dugoročno pamćenje. Ono je direktno povezano s mogućnošću učenja i održavanja pažnje kao i uspjehom u složenim zadacima poput logičkog zaključivanja i čitanja s razumijevanjem. Istraživanja su pokazala da djeca sa slabijim radnim pamćenjem imaju poteškoća pri učenju i ostvaruju slabiji školski uspjeh.

Kako poboljšati djetetovo radno pamćenje?

Postoji više vježbi kako poboljšati djetetovo radno pamćenje, a ovdje ćemo navesti nekoliko primjera. Važno je napomenuti da ne frustrirate dijete. Ako mu je teško, stanite. Pohvalite ga za trud i napredak, a ne samo kada uspije. Pokušajte od toga napraviti igru, jer ćete se na taj način i vi i vaše dijete zabavljati dok provodite vježbe pamćenja!

  1. Stavite na stol nekoliko bojica, gumica i čaša u različitim bojama. Zatim kažete djetetu (uputa može varirati po vašem izboru): “Uzmi crvenu bojicu i plavu gumicu te ih stavi u zelenu čašu.” Zatim neka dijete izvrši zadatak. Nakon prvog pokušaja, mijenjajte boje, oblike i uputu.
  2. Recite polako djetetu tri broja (otprilike jedan broj svake sekunde). Na primjer: “osam, četiri, dva”. Zatim tražite dijete da ih ponovi. Je li dijete uspjelo? Odlično! Sada pokušajte s četiri broja. Na primjer: “četiri, tri, sedam, jedan”. Ponovno tražite dijete da ponovi. Dodajte po jedan broj sve dok dijete ne uspije ponoviti niz i dobit ćete njegov kapacitet radnog pamćenja. Četiri je odličan rezultat za predškolca. Ako se dijete muči s ponavljanjem dva broja, obratite pažnju na druge znakove poteškoća s pamćenjem. Važno je da stanete sa zadatkom kada dijete ne može ponoviti niz jer vam nije cilj da dijete frustrirate. Ovo je vrlo efikasna metoda vježbanja radnog pamćenja. Možete ju koristiti bilo kad i bilo gdje. Koristite to kao igru, tako da vi prvi zadate niz i tražite dijete da ponovi. Zatim ono vama zada niz, a vi morate ponoviti. Ovu vježbu možete varirati i s riječima, bojama, ili za napredne – zadatak je izgovoreni niz ponoviti unatrag.
  3. Igra memory– zabavna i odlična igra za poboljšanje radne memorije. Sastoji se od određenog broja parova sličica koji se tijekom igre pokušavaju pronaći.
  4. Neka dijete podučava vas! Kada radite nešto s djetetom, zatražite ga da vam objasni što to točno radite, korak po korak. To pomaže djetetu da stvori vizualnu, verbalnu i kognitivnu vezu s aktivnošću koju izvršava.
  5. Igranje šaha – naučite svoje dijete kako igrati šah! Igranje šaha je jedan od najboljih načina za poboljšanje radnog pamćenja i kognitivnog procesiranja.
  6. Grupiranje. Pomozite svom djetetu da svlada bolje strategije učenja i pamćenja tako što ćete ga naučiti da grupira pojmove. Grupa je u ovom slučaju određeni broj povezanih elemenata. Sjećate se kako je kratkoročno pamćenje ograničeno? Što ako 1 4 7 nisu samo tri slučajna broja, nego datum 14.7.? Sada možemo zapamtiti tri broja, a zauzet će nam samo jedno (od onih 7) mjesta. Grupiranje je uvijek prisutno kod stvari koje znamo jako, jako dobro – ono je znak majstorstva u nekom području. Sve više i više informacija postaju isprepletene i počinju se ponašati kao jedna velika grupa.
  7. Vizualizacija. Kad pokušavate zapamtiti neki pojam, pokušajte ga vizualizirati u glavi ili čak i nacrtati. Ova metoda je posebno dobra kod pamćenja riječi, na primjer spiska za kupovinu. Zamislite sve stvari koje trebate kupiti na neobičnim mjestima u svom stanu. U mislima prolazite kroz stan – vidi brašno na ormariću s cipelama, mlijeko kapa s lustera… Idući put kad odete u kupovinu, ostavite spisak kod kuće i napravite igru za cijelu obitelj!
  8. Origami. Još jedna super zabavna i korisna aktivnost za vježbanje pamćenja je origami. Kad učite raditi nove oblike, radno pamćenje i pažnja su na maksimumu. Toliko je detalja na koje treba paziti! Kad napravite svinju po stoti put, u domeni smo dugoročnog, specifično proceduralnog pamćenja.

Koristeći neke od ovih tehnika, zasigurno ćete primijetiti značajne pomake u koncentraciji vašeg djeteta i poboljšanju radnog pamćenja. Kao i uvijek, pružanje zabavne, aktivne i podržavajuće okoline je najbolji način da pomognete djetetu u usvajanju novih vještina.

Izvor:

Razvoj djeteta od rođenja do treće godine

Prve tri godine djetetova života su definirane kao najbitnije, gdje je njihov razvoj iznimno brz i bogat. Svako dijete ima svoj potencijal, a na nama roditeljima je da ga njegujemo i potičemo sukladno njegovim mogućnostima, te da ga odgojimo u emocionalno, socijalno i intelektualno sposobno i stabilno dijete .

Educirajući se o razvoju djeteta u trećoj godini života, naišla sam na letak OB Dubrovnik koji pruža informacije o pojedinim fazama djetetova razvoja i dobra je osnova za daljnje vlastito educiranje. U nastavku sam izdvojila najbitnije dijelove letka.

0-1 GODINA

01

02

03

1-2 GODINA

04

05

2-3 GODINA

06

07

 

Link na letak:

Razvoj djeteta od rođenja do treće godine

 

 

Što pitati?

Umjetnost je znati postaviti pravo pitanje u pravom trenutku, da bi odgovor bio u skladu sa vlastitim očekivanjima. Ponekad je u moru informacija teško rezonirati te upitati sažeto, ali dobro formulirano pitanje koje sugovorniku omogućuje davanje odgovora sa svim željenim i traženim informacija. Štoviše, postaviti pravo pitanje vezano za „probleme“ vlastite djece čini ovaj proces još i težim.

Nakon početne dijagnoze obostrane nagluhosti moje curice, internet mi je bio najveći prijatelj u traženju informacija vezanim za male uši. Sakupljajući informacije i čitajući iskustva po forumima došla sam do trenutka da od silne količine prikupljenih podataka nisam imala ideju kako postaviti „prava“ pitanja doktorima, audiologu, logopedu, i sl. Koliko sam god bila načitana i pripremljena, falili su mi kratka i sažeta pitanja koja su pogađala srž problema.

Prije nekoliko dana, i dalje istražujući nagluhost, naišla sam na zanimljivi vodič U.S. Department of Health and Human Services koji je izvrsni vodič u moru informacija vezano za nagluhost. Opisana su pitanja koja jasno i sažeto vode kroz pojmove nagluhosti i što pitati doktore, audiologe i sl. Podijeljena su na više skupina odnoseći se na određena područja vezano za nagluhost. Na taj način nas uvodi u svijet nagluhe djece nakon početne dijagnoze i približavaju nas pojmovima s kojim se susrećemo svakodnevno.

 

Pitanja o gubitku sluha mog djeteta:

  1. Koliko je slušno oštećenje moga djeteta? Molim Vas objasnite sljedeće pojmove: perceptivna (zamjedbena), konduktivna (provodna), mješovita, slaba, umjerena, jaka nagluhost i auditorna neuropatija?
  2. Da li je gubitak sluha trajni? Da li je mome djetetu potrebno dodatno testiranje? Koliko često sluh moga djeteta je potrebno pratiti?
  3. Da li mi možete reći/predvidjeti da li će se gubitak sluha moga djeteta promijeniti i/ili pogoršati?
  4. Da li oba uha imaju isti gubitak sluha?
  5. Kako će gubitak sluha moga djeteta utjecati na razvoj govora i na njegovu komunikaciju?
  6. Što je moglo utjecati na gubitak sluha moga djeteta?
  7. Da li predlažete gensko testiranje?
  8. Molim Vas da mi objasnite dobivene rezultate audiograma?
  9. Da li mi možete dati kopiju audiograma?

Pitanja o slušnim pomagalima i koherentnim implantantima:

  1. Da li moje dijete treba slušna pomagala? Koje su opcije? Da li su potrebna slušna pomagala na oba uha?
  2. Koliko je cijena slušnih aparata? Da li imam pravo na pomoć?
  3. Što moje dijete može čuti sa slušnim pomagalima? Kako znati/testirati da li je slušno pomagalo dobro naštimano za moje dijete?
  4. Koliko sati moje dijete treba nositi slušno pomagalo?
  5. Da li moje dijete može/treba nositi slušno pomagalo tijekom sportskih aktivnosti?
  6. Što napraviti ako moje dijete izgubi svoje slušno pomagalo?
  7. Što napraviti ako moje dijete ne želi nositi svoje slušno pomagalo?
  8. Koliko je često potrebno naštimati/prilagoditi slušno pomagalo?
  9. Koliko često je potrebno novo slušno pomagalo?
  10. Koji dio slušnog aparata je potrebno redovito mijenjati? Koliko često?
  11. Koja je razlika između slušnog pomagala i koherentnog implantata?
  12. Da li je potrebno ugraditi koherentni implantat?

Pitanja o komunikaciji i školovanju:

  1. Koje sve opcije postoje vezano za komunikaciju (govorna, znakovni jezik, čitanje sa usana, itd.)?
  2. Kad početi sa ranom intervencijom, terapijom? Koje sve terapije postoje?

Pitanja o potpori:

  1. Da li postoje grupe potpore, udruge i sl.?
  2. Gdje mogu pronaći više informacija o gubitku sluha?
  3. Kako opisati gubitak sluha obitelji, prijateljima i sl.?
  4. Da li imate savijete vezano za komunikaciju unutar obitelji?
  5. Koja su moja zakonska prava?

 

Link na vodič:

https://www.cdc.gov/ncbddd/hearingloss/freematerials/Audiologist_Questions_ENG.pdf

 

Izvor:
1. http://www.cdc.gov

 

 

Pozdrav!

Ovaj blog je namijenjen mama, tatama, braći, nonama, nonićima, bakama, djedovima, tetama, stričevima…koji u svojoj obitelji imaju dijete sa slušnim poteškoćama.

Mama sam uskoro dvogodišnje kćeri kojoj je rođenjem ustanovljena obostrana srednja zamjedbena nagluhost. Ovaj blog sadrži moje zapise i istraživanja na temu slušanja, razvoja govora, pretraga i svega ostalog vezano za nagluhost. Ideja je da su sve potrebne informacije dostupne na jednom mjestu i kao takve postanu vodič za lakše snalaženje onima koji se prvi put susreću sa problemima sluha. Ovim blogom želim potaknuti shvaćanje i prihvaćanje nagluhe djece kao i njihov razvoj u pozitivne, društvene, emocionalno uravnotežene i samopouzdane osobe.

Sadržaj bloga je informativan. Svaki Vaši komentari, prijedlozi i ideje su dobro došli! Nadam se da će Vam sadržaj bloga biti koristan!