RANA INTERVENCIJA

Slika MART PRODUCTION on Pexels.com

Ulaganje u ranu intervenciju djeteta sa slušnim poteškoćama dovodi do stvaranja temelja za pozitivan učinak za razvoj govora i stvara rutinu za kasnije logopedske vježbe. U nastavku donosim vlastita iskustva, tj. vježbe koje sam koristila dok je moje dijete bilo manje, tj. od negdje 6 mjeseci do treće godine djeteta. Neke od iskustva/vježbi koristim i dalje.

  • Pozitivan stav koji se svjesno a i nesvjesno prenosi na dijete.
  • Kroz interakciju/igru sa djetetom provoditi zadane vježbe.
  • Pričati razgovjetno sa jako otvorenim ustima.
  • Puno nositi dijete u naručju i pjevati pjesmice uz ritam (pjevati dječje pjesmice, ali i smisliti pjesmice o danu i zajedničko provedenom vremenu).
  • Uspavljivati dijete noseći ga uz pjesmice.
  • Npr. za pjesmicu “Boc – boc iglicama”: staviti dijete u hranilicu/krevet i oponašati rukama radnje te pjesmice (npr. za “boc-boc iglicama” pikati dijete po tijelu sa prstima, za “ne diraj ga ručicama” uzeti djetetovu ručicu a sa vlastitom mahati ne-ne, itd.). Isti princip vrijedi i za druge dječje pjesmice.
  • Opisivati djetetu što će se sve raditi, stalno mu pričati i sve objašnjavati.
  • Crtati djetetu što će se radit, gdje će se ići i sl. (dijete crtati sa aparatićima da ih prihvati od samoga početka).
  • Čitati djetetu knjige gdje vizualno objašnjavati i pokazivati pojmove, npr. za loptu sa rukama pokazivati kao krug.
  • Dopustiti djetetu da sve dira i pogleda i sve to imenovati (opasne stvari preskočiti).
  • Koristiti velika ogledala (npr. u kupaoni ili u hodniku). Raditi sve moguće grimase, pokazivati se i skrivati. Kasnije kada je dijete veće koristiti ogledala za ispravljanje krivih glasova/riječi, npr. dijete najprije pogleda roditelja, zatim ono izgovori ispravni glas/riječ.
  • Raditi buku, kucati po zidovima, stolicama, staklima i sl.
  • Crtati sa prstićima, raditi sa tijestom, ugl. grubu motoriku, kasnije i finu.
  • Plesati (npr. ringe ringe raja).
  • “Baby sign”, tj. dječje znakovanje.

Svojem djetetu sam napravila dobru bazu upravo sa ovim gore vježbama i smatram da je to stvorilo dobar temelj i da je zato progovorila. Svako je dijete posebno i treba se njemu prilagoditi i što ono voli, ali uz pozitivan stav koji vodi do određenih pozitivnih rezultata u jednom trenutku.

Kako čitati zajedno: savjeti za roditelje nagluhe/gluhe djece

Photo by Lina Kivaka on Pexels.com

Roditelji imaju ključnu ulogu u promicanju razvoja pismenosti svoje djece. Ako roditelji vrtićkoj djeci pročitaju pet slikovnica dnevno, djeca čuju oko 1,4 milijuna riječi više od vršnjaka kojima se nikada ne čita. Djeca započinju sa učenjem pismenosti već pri samom rođenju gdje kako oni rastu tako uče složenije strukture i pravila jezika, povećavaju svoj vokabular i razvijaju komunikacijske vještine. Čitanjem se kod djeteta potiče razvoj govora, percepcije, pamćenja, potiče se kreativnost i kritičko razmišljanje i na taj način pripremamo dijete za samostalno čitanje. Iskustva djece u ranim godinama vezano za njihovu pismenost pružaju temelj za njihov kasniji razvoj pismenosti i ključna su za njihov razvoj motivacije za učenje čitanja i pisanja. Uključenost roditelja je ključan čimbenik u razvoju razvojne vještine pismenosti djece, pogotovo se to odnosi na djecu sa slušnim problemima gdje je roditelja potrebno uključiti u što raniju intervenciju. Međutim, roditelji često čitaju na ne interaktivni način, stoga je potrebno primijeniti nekoliko savjeta i strategija da bi čitanje bilo uspješno. Čitanje knjiga priča je najučinkovitije kada su djeca aktivno uključena u čitalačku aktivnost. Ono zahtjeva od odraslih da „čitaju sa svojim djetetom umjesto da čitaju svom djetetu“. Interaktivno čitanje definira se kao čitanje naglas koje uključuje razgovore i uključivanje djeteta u aktivnost čitanja. Odrasla osoba može uključiti dijete sa postavljanjem pitanja, povezivanjem priča s osobnim iskustvom, aktivno reagiranjem na inicijativu djeteta i pružanje pozitivnih povratnih informacija.

U nastavku je dano nekoliko savjeta kako čitati djeci koja imaju slušne poteškoće:

  1. Potrebno je što češće čitati svojem djetetu.
  2. Potrebno je odabrati knjigu koja zanima dijete. Za manju djecu su dobre knjige koje se rimuju ili ponavljaju isti zvuk.
  3. Potrebno je postepeno povećavati vrijeme čitanja.
  4. Neka roditelj koristi metode interaktivnog čitanja.
  5. Potrebno je čitati istu priču iznova i ukoliko je potrebno dodatno objasniti priču. Na taj način roditelj djetetu objašnjavate riječ koju nije razumio.
  6. Neka dijete vrti stranice, dodiruje slike, otvara i zatvara prozorčiće.
  7. Potrebno je pokazivati riječi dok roditelj čita i koristiti jednostavnije znakove koje objašnjavaju pojmove u knjigama.
  8. Potrebno je stvoriti ugodnu okolinu za čitanje i pozitivno okruženje.
  9. Neka roditelj bude zanimljiv pripovjedač koji koristi različite tonalitete, jačinu glasa, koji je energičan i neka njegov glas izazove emocije koje će djetetu pružiti određeni kontekst uz slike.
  10. Neka roditelj postavi djetetu jednostavna pitanja o priči i na taj način će se dijete  uključiti u priču (npr. ukoliko u priči postoji pas, možete pitati koje je boje pas)
  11. Potrebno je učlaniti dijete u knjižnicu.

Interaktivna strategija čitanja prema Dirkisu i Wautersu (2015.):

  1. Dajte djetetu priliku da drži knjigu i okreće stranice.
  2. Slijedite djetetov trag.
  3. Predstavite knjigu razgovarajući o naslovnici.
  4. Koristite materijale i/ili igračke.
  5. Ostavite dovoljno vremena za promatranje, obradu i odgovor.
  6. Razradite djetetove ideje.
  7. Pohvalite dijete.
  8. Postavljajte pitanja o priči.
  9. Povežite sadržaj knjige s osobnim djetetovim prethodnim iskustvom.
  10. Pokažite na slike i/ili riječi.
  11. Koristite mimiku, držanje tijela, glas i znakove.
  12. Razmislite o priči.
  13. Ponovno pročitajte priče.

Zajedničko čitanje knjiga ima dvostruku korist: to je odličan način da se roditelj poveže sa svojim djetetom uz istovremeno pomaganje u razvoju tog djeteta. Na taj način roditelj daje djetetu veliki dar koji će trajati cijeli život – ljubav prema knjigama.

Literatura:

  1. Loes Wauters and Evelien Dirks: Interactive Reading with Young Deaf and Hardof-Hearing Children in eBooks Versus Print Books; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2017; 243–252
  2. Evelien Dirks and Loes Wauters: It Takes Two to Read: Interactive Reading with Young Deaf and Hard-of-Hearing Children; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2018; 261–270
  3. https://www.readingrockets.org/article/reading-together-tips-parents-children-hearing-loss-or-deafness
  4. https://bold.expert/how-do-deaf-or-hard-of-hearing-children-learn-to-read/
  5. https://www.babyhearing.org/language-learning/reading-ideas-for-deaf-children