Kako možete podržati svoje dijete?


Izvor slike: Juan Pablo Serrano Arenas on Pexels.com

Ne oklijevajte

Što prije svojem djetetu osigurate optimalnu medicinsku skrb i stručno praćenje akustičara, to mu je lakše te su manja ograničenja u razvoju. Što se ranije tretira i kompenzira oštećenje sluha, to ćete i Vi sami ranije dobiti potporu: liječnici i akustičari pomoći će Vašem djetetu djelom, a Vama savjetom. Što se bolje snalazite, bolje ćete moći pomoći svom djetetu.

Nema razloga za strah

Kada dijete nakon liječničke obrade dobije slušna pomagala ona će pomoći Vašem djetetu u slušanju. Vaše će se dijete brže i lakše naviknuti na slušno pomagalo ako je i Vaš osoban stav pozitivan. Ne zaboravite da su djeca prilagodljivija od odraslih. Vašem je djetetu vjerojatno puno lakše naviknuti se na slušno pomagalo nego što bi to Vama bilo.

Iskoristite mogućnost poticanja

Liječnici i akustičari trebali bi biti prve, no ne i jedine adrese kad je riječ o slušnim oštećenjima u djece. Vaše dijete možda ne treba samo slušna pomagala, nego i logopeda, senzornog terapeuta i sl., poticanje u ranoj dobi te poticanje govorno – jezičnog razvoja. Organizirajte mrežu stručnjaka za pomoć – Vaše dijete mora dobiti svu potrebnu pomoć. U javnim službama dobit ćete savjet i informacije o mogućnostima poticanja i ponudama raznih vrsta potpora.

Za sve je potrebno vrijeme

Kad se djetetu dodijeli slušno pomagalo, javlja se, među ostalima, očekivanje da će sada preko noći sve biti u redu. Uzmite u obzir činjenicu da Vaše dijete vjerojatno već duže vrijeme ima oštećenje sluha, što se negativno odrazilo na razvoj njegovog govora, njegovo društveno ponašanje i način kretanja. Potrebno je vrijeme da bi se kompenzirali ti nedostatci. Da bi moglo čuti uz slušna pomagala, a u nerijetkim slučajevima i naučilo govorit, Vašem je djetetu potrebno vrijeme, strpljenje i Vaše pouzdanje.

Izvor: Neuroth brošura: “I male uši žele čuti”, Zagreb

10 savjeta za djecu sa slušnim pomagalom

Slika preuzeta sa http://www.hearinglikeme.com
  1. Baterije su važne, ali otrovne

Pazite na to da Vaše dijete ne stavlja baterije u usta ni da ih pokušava progutati – što ne vrijedi samo za baterije u slušnim pomagalima, nego i za sve druge baterije. Baterije uvijek čuvajte izvan dosega djece.

  1. Robusna, ali ne i neuništiva

Slušna pomagala za djecu u pravilu su vrlo robusna, ali nemaju “oklop”. Ipak pripazite na to da djeca još u ranoj dobi nauče pažljivo postupati sa slušnim pomagalima: bacanje slušnih pomagala nije dobro ni za najrobusnije slušno pomagalo.

  1. Izbjegavati vlagu

Uho i zvukovod stvaraju vlagu kojima slušna pomagala dobro odolijevaju, pod uvjetom da se redovito suše. No, kod tuširanja, kupanja ili plivanja bolje je da Vaše dijete skine slušna pomagala – to vrijedi i u slučaju ekstremnih kišnih padalina.

  1. Zaštita od visokih temperatura

Visoke temperature nisu dobre ni za jedan elektronički uređaj – to vrijedi i za slušno pomagalo Vašeg djeteta. Zaštite slušno pomagalo od izravnog sunca (primjerice na pokrovu prtljažnika u autu ili na balkonskom stolu na žarkom suncu). To vrijedi, uostalom, i za toplinu prilikom sušenja kose fenom: prije sušenja kose fenom dijete bi trebalo skinuti svoje slušno pomagalo.

  1. Nanošenje proizvoda za njegu kose i uređivanje

I kemikalije iz proizvoda za njegu kose u pravilu štete slušnim pomagalima. Ako Vaše dijete nanosi proizvode kao što su gel ili sprej za kosu, slušno pomagalo bi trebalo prije toga skinuti i ponovno staviti tek kada je uređivanje gotovo.

  1. Istraživanje, ali na ispravan način

Djeca su po prirodi vrlo znatiželjna i istražuju sve moguće (i nemoguće). Ne dozvolite svojem djetetu da razgledava unutrašnjost slušnog pomagala. No, ako istraživački nagon ipak prevladava, zamolite svojeg akustičara da Vašem djetetu pokaže unutrašnjost slušnog pomagala.

  1. Razigrano društvo

Psi, mačke i drugi kućni ljubimci mogu biti vrlo razigrani. Pazite na to da Vaše dijete ne ostavlja svoje slušno pomagalo bez zaštite po cijelom stanu i da svojem “najdražem prijatelju” za igru ne dozvoli da ga liže, grebe, žvače ili čak i proguta.

  1. Čuvanje na sigurnom mjestu

Slušna pomagala su vrlo melena, što znači da se lako zagube i teško opet pronalaze. Naviknite svoje dijete da slušno pomagalo čuva na sigurnom, zaštićenom mjestu – najbolje slušno pomagalo ne vrijedi ništa ako ga više ne možete pronaći.

  1. Čišćenje, ali ispravno

Slušno pomagalo vašeg djeteta treba svaki dan očistiti suhom, čistom krpom i staviti u kutiju za sušenje. Umetke za uho treba skinuti i očistiti tekućinom za čišćenje.

  1. Čudan zvuk

Ako Vaše dijete sa slušnim pomagalom odjednom drukčije čuje, trebalo bi Vas upozoriti na to. Stetoklipom se može provjeriti treba li slušno pomagalo očistiti, pregledati, zamijeniti bateriju, dodatno namjestiti ili popraviti.

Izvor: Neuroth brošura: “I male uši žele čuti”, Zagreb

RANA INTERVENCIJA

Slika MART PRODUCTION on Pexels.com

Ulaganje u ranu intervenciju djeteta sa slušnim poteškoćama dovodi do stvaranja temelja za pozitivan učinak za razvoj govora i stvara rutinu za kasnije logopedske vježbe. U nastavku donosim vlastita iskustva, tj. vježbe koje sam koristila dok je moje dijete bilo manje, tj. od negdje 6 mjeseci do treće godine djeteta. Neke od iskustva/vježbi koristim i dalje.

  • Pozitivan stav koji se svjesno a i nesvjesno prenosi na dijete.
  • Kroz interakciju/igru sa djetetom provoditi zadane vježbe.
  • Pričati razgovjetno sa jako otvorenim ustima.
  • Puno nositi dijete u naručju i pjevati pjesmice uz ritam (pjevati dječje pjesmice, ali i smisliti pjesmice o danu i zajedničko provedenom vremenu).
  • Uspavljivati dijete noseći ga uz pjesmice.
  • Npr. za pjesmicu “Boc – boc iglicama”: staviti dijete u hranilicu/krevet i oponašati rukama radnje te pjesmice (npr. za “boc-boc iglicama” pikati dijete po tijelu sa prstima, za “ne diraj ga ručicama” uzeti djetetovu ručicu a sa vlastitom mahati ne-ne, itd.). Isti princip vrijedi i za druge dječje pjesmice.
  • Opisivati djetetu što će se sve raditi, stalno mu pričati i sve objašnjavati.
  • Crtati djetetu što će se radit, gdje će se ići i sl. (dijete crtati sa aparatićima da ih prihvati od samoga početka).
  • Čitati djetetu knjige gdje vizualno objašnjavati i pokazivati pojmove, npr. za loptu sa rukama pokazivati kao krug.
  • Dopustiti djetetu da sve dira i pogleda i sve to imenovati (opasne stvari preskočiti).
  • Koristiti velika ogledala (npr. u kupaoni ili u hodniku). Raditi sve moguće grimase, pokazivati se i skrivati. Kasnije kada je dijete veće koristiti ogledala za ispravljanje krivih glasova/riječi, npr. dijete najprije pogleda roditelja, zatim ono izgovori ispravni glas/riječ.
  • Raditi buku, kucati po zidovima, stolicama, staklima i sl.
  • Crtati sa prstićima, raditi sa tijestom, ugl. grubu motoriku, kasnije i finu.
  • Plesati (npr. ringe ringe raja).
  • “Baby sign”, tj. dječje znakovanje.

Svojem djetetu sam napravila dobru bazu upravo sa ovim gore vježbama i smatram da je to stvorilo dobar temelj i da je zato progovorila. Svako je dijete posebno i treba se njemu prilagoditi i što ono voli, ali uz pozitivan stav koji vodi do određenih pozitivnih rezultata u jednom trenutku.

Kako čitati zajedno: savjeti za roditelje nagluhe/gluhe djece

Photo by Lina Kivaka on Pexels.com

Roditelji imaju ključnu ulogu u promicanju razvoja pismenosti svoje djece. Ako roditelji vrtićkoj djeci pročitaju pet slikovnica dnevno, djeca čuju oko 1,4 milijuna riječi više od vršnjaka kojima se nikada ne čita. Djeca započinju sa učenjem pismenosti već pri samom rođenju gdje kako oni rastu tako uče složenije strukture i pravila jezika, povećavaju svoj vokabular i razvijaju komunikacijske vještine. Čitanjem se kod djeteta potiče razvoj govora, percepcije, pamćenja, potiče se kreativnost i kritičko razmišljanje i na taj način pripremamo dijete za samostalno čitanje. Iskustva djece u ranim godinama vezano za njihovu pismenost pružaju temelj za njihov kasniji razvoj pismenosti i ključna su za njihov razvoj motivacije za učenje čitanja i pisanja. Uključenost roditelja je ključan čimbenik u razvoju razvojne vještine pismenosti djece, pogotovo se to odnosi na djecu sa slušnim problemima gdje je roditelja potrebno uključiti u što raniju intervenciju. Međutim, roditelji često čitaju na ne interaktivni način, stoga je potrebno primijeniti nekoliko savjeta i strategija da bi čitanje bilo uspješno. Čitanje knjiga priča je najučinkovitije kada su djeca aktivno uključena u čitalačku aktivnost. Ono zahtjeva od odraslih da „čitaju sa svojim djetetom umjesto da čitaju svom djetetu“. Interaktivno čitanje definira se kao čitanje naglas koje uključuje razgovore i uključivanje djeteta u aktivnost čitanja. Odrasla osoba može uključiti dijete sa postavljanjem pitanja, povezivanjem priča s osobnim iskustvom, aktivno reagiranjem na inicijativu djeteta i pružanje pozitivnih povratnih informacija.

U nastavku je dano nekoliko savjeta kako čitati djeci koja imaju slušne poteškoće:

  1. Potrebno je što češće čitati svojem djetetu.
  2. Potrebno je odabrati knjigu koja zanima dijete. Za manju djecu su dobre knjige koje se rimuju ili ponavljaju isti zvuk.
  3. Potrebno je postepeno povećavati vrijeme čitanja.
  4. Neka roditelj koristi metode interaktivnog čitanja.
  5. Potrebno je čitati istu priču iznova i ukoliko je potrebno dodatno objasniti priču. Na taj način roditelj djetetu objašnjavate riječ koju nije razumio.
  6. Neka dijete vrti stranice, dodiruje slike, otvara i zatvara prozorčiće.
  7. Potrebno je pokazivati riječi dok roditelj čita i koristiti jednostavnije znakove koje objašnjavaju pojmove u knjigama.
  8. Potrebno je stvoriti ugodnu okolinu za čitanje i pozitivno okruženje.
  9. Neka roditelj bude zanimljiv pripovjedač koji koristi različite tonalitete, jačinu glasa, koji je energičan i neka njegov glas izazove emocije koje će djetetu pružiti određeni kontekst uz slike.
  10. Neka roditelj postavi djetetu jednostavna pitanja o priči i na taj način će se dijete  uključiti u priču (npr. ukoliko u priči postoji pas, možete pitati koje je boje pas)
  11. Potrebno je učlaniti dijete u knjižnicu.

Interaktivna strategija čitanja prema Dirkisu i Wautersu (2015.):

  1. Dajte djetetu priliku da drži knjigu i okreće stranice.
  2. Slijedite djetetov trag.
  3. Predstavite knjigu razgovarajući o naslovnici.
  4. Koristite materijale i/ili igračke.
  5. Ostavite dovoljno vremena za promatranje, obradu i odgovor.
  6. Razradite djetetove ideje.
  7. Pohvalite dijete.
  8. Postavljajte pitanja o priči.
  9. Povežite sadržaj knjige s osobnim djetetovim prethodnim iskustvom.
  10. Pokažite na slike i/ili riječi.
  11. Koristite mimiku, držanje tijela, glas i znakove.
  12. Razmislite o priči.
  13. Ponovno pročitajte priče.

Zajedničko čitanje knjiga ima dvostruku korist: to je odličan način da se roditelj poveže sa svojim djetetom uz istovremeno pomaganje u razvoju tog djeteta. Na taj način roditelj daje djetetu veliki dar koji će trajati cijeli život – ljubav prema knjigama.

Literatura:

  1. Loes Wauters and Evelien Dirks: Interactive Reading with Young Deaf and Hardof-Hearing Children in eBooks Versus Print Books; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2017; 243–252
  2. Evelien Dirks and Loes Wauters: It Takes Two to Read: Interactive Reading with Young Deaf and Hard-of-Hearing Children; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2018; 261–270
  3. https://www.readingrockets.org/article/reading-together-tips-parents-children-hearing-loss-or-deafness
  4. https://bold.expert/how-do-deaf-or-hard-of-hearing-children-learn-to-read/
  5. https://www.babyhearing.org/language-learning/reading-ideas-for-deaf-children