VJEŽBA BR. 8 – Pjesme za razvoj govora

“Glavko Trapavko”

Glavko Trapavko

na zid je stao,

Glavko Trapavko

sa zida je pao.

Svi kraljevi ljudi

i konjica smjela

Ne mogu Glavka

sastavit cijela.

.

“Tikali-takali-tak!”

Tikali-takali-tak!

Miš se popeo na sat.

Sat otkuca bim-bom,

Mišić s njega trkom!

Tikali-takali-tak!

.

“Pikori-dikori-pak!”

Pikori-dikori-pak!

Prase je skočilo u zrak!

Trči za njim brže-bolje,

da ga odmah spustiš dolje!

.

Iz knjige “Pjesme bake Guske”; prepjevala Ilona Posokhova; Planet Zoe d.o.o., Zagreb

PREPORUKA BR. 5 – Vježbenica za razvoj predvještina čitanja i pisanja

SANJA LANC; MAJA VINCEK SLUNJSKI: “IZ VRTIĆA U ŠKOLU”

Sanja Lanc; Maja Vincek Slunjski: “Iz vrtića u školu”

Iz uvoda1

Ako ste uzeli ovu vježbenicu u ruke, vjerujemo da vas zanimaju vještine koje su potrebne za početno čitanje i pisanje. Možda je vaš budući đak zainteresiran za slova pa tražite nove zadatke. Možda ste odgojitelj koji želi dobro pripremiti vašu skupinu za početak čitanja. Možda ste učitelj koji treba potaknuti one učenike koji kasne u razvoju predvještina. možda ste logoped koji želi strukturirani pregled i ideje iz prakse. Nadamo se da će vam ova vježbenica pomoći u tome.

Cilj je provesti odrasle i djecu kroz niz vještina koje nam omogućuju dobro čitanje i pisanje. Pokušale smo objasniti zašto smatramo da je neki zadatak bitan kako bismo vam pružili ideju što još možete vježbati. U praksi smo se susrele s mnogo roditelja koji traže pomoć u pripremi svog djeteta za školu. Priznajmo, škola se promijenila otkad smo mi bili u klupama! Bez obzira na promjene koje su se dogodile i tek slijede, ovdje ćete pronaći zadatke koji će pomoći svakome predškolarcu. Odraslima će biti pomoć i potpora u toj velikoj promjeni koja se događa prije škole.

A zaista je velika. Mnogi roditelji nisu svjesni da djeca stižu u prvi razred s različitim predznanjima. Djeca koja nemaju dobro razvijene predčitalačke vještine nažalost se susreću s neuspjehom u prvim danima škole i moraju uložiti silan trud da bi dostigli druge vršnjake. Bez obzira na modernu tehnologiju, čitanje i pisanje su naša svakodnevnica. Pokušajmo ,malenima zajedno olakšati taj prijelaz u čarobni svijet slova, riječi i priča.

Za kraj pogledajmo ovaj shematski prikaz koji opisuje put kojima djeca ovladavaju vještinama potrebnima za početno čitanje. Pokušale smo što bolje organizirati vježbenicu kako bi slijedila ovu razvojnu liniju. Na početku ćemo objasniti ove pojmove kako bi lakše razumjeli zadatke i igre koje slijede.

STAPANJE SLOGOVA -> RASPOZNAVANJE RIME -> RAŠČLAMBA SLOGOVA -> PROIZVODNJA RIME -> STAPANJE GLASOVA -> RAŠČLAMBA GLASOVA

Literatura:

  1. Lanc, S.; Vincek Slunjski, M.: “Iz vrtića u školu”, Ljevak, Zagreb, veljača 2021.

VJEŽBA BR. 7 – Logopedske vježbe za glas Š

Izvor: Pinterest
  • Izgovarajte logatome, a dijete neka ponovi:

ŠA , ŠE , ŠI , ŠO , ŠU
AŠA , EŠE , IŠI , OŠO , UŠU
AŠ , EŠ , IŠ , OŠ , UŠ

  • Riječi za vježbanje glasa “Š”, a dijete neka ponovi:

ŠKAKLJANJE, ŠKARE, ŠKOLA, ŠKOLJKA, ŠKRGA
ŠKRGUT, ŠKRIPANJE, ŠPAGA, ŠPANJOLKA, ŠPEKULA
ŠTEDNJA, ŠTEKA, ŠTIVO, ŠTREBER, ŠTUKA
ŠAH, ŠAL, ŠAPAT, ŠARA, ŠARKA
ŠARM, ŠEF, ŠEŠIR, ŠETALIŠTE, ŠETNJA
ŠIBENIK, ŠIJA, ŠIKARA, ŠIŠMIŠ, ŠOFER
ŠOGOR, ŠUBARA, ŠUMA, ŠUŠANJ, BAŠTINA
BAŠKA, BRAŠNO, DAŠAK, DUŠA, KAŠALJ
KIŠA, KIŠOBRAN, OŠIT, OŠTRENJE, PAŠTA
PAŠTETA, PIŠTOLJ, PJEŠAK, POŠTA, POŠTAR
UŠI, UŠTIPAK, UŠTEDA, VIŠAK, BROŠ
FINIŠ, FIŠ, FLEŠ, FUŠ, GULAŠ
KEŠ, MIŠ, OMIŠ, PLIŠ, ŠAŠ
ŠIŠMIŠ, VEŠ

  • Dijete neka ponovi sljedeće rečenice:

VANI PADA KIŠA.
ŠIME NOSI KIŠOBRAN.
ŠIBENIK JE LIJEPI GRAD.
ŠIŠMIŠ LETI.
VEŠ JE PRLJAVI.
GULAŠ JE JAKO UKUSAN.
BAKA ŠIVA ŠOS.
SAŠA IDE U ŠKOLU.
MAŠA IMA UŠI.
JOŠKO REŽE ŠKARAMA.

Izvor:

RANA INTERVENCIJA

Slika MART PRODUCTION on Pexels.com

Ulaganje u ranu intervenciju djeteta sa slušnim poteškoćama dovodi do stvaranja temelja za pozitivan učinak za razvoj govora i stvara rutinu za kasnije logopedske vježbe. U nastavku donosim vlastita iskustva, tj. vježbe koje sam koristila dok je moje dijete bilo manje, tj. od negdje 6 mjeseci do treće godine djeteta. Neke od iskustva/vježbi koristim i dalje.

  • Pozitivan stav koji se svjesno a i nesvjesno prenosi na dijete.
  • Kroz interakciju/igru sa djetetom provoditi zadane vježbe.
  • Pričati razgovjetno sa jako otvorenim ustima.
  • Puno nositi dijete u naručju i pjevati pjesmice uz ritam (pjevati dječje pjesmice, ali i smisliti pjesmice o danu i zajedničko provedenom vremenu).
  • Uspavljivati dijete noseći ga uz pjesmice.
  • Npr. za pjesmicu “Boc – boc iglicama”: staviti dijete u hranilicu/krevet i oponašati rukama radnje te pjesmice (npr. za “boc-boc iglicama” pikati dijete po tijelu sa prstima, za “ne diraj ga ručicama” uzeti djetetovu ručicu a sa vlastitom mahati ne-ne, itd.). Isti princip vrijedi i za druge dječje pjesmice.
  • Opisivati djetetu što će se sve raditi, stalno mu pričati i sve objašnjavati.
  • Crtati djetetu što će se radit, gdje će se ići i sl. (dijete crtati sa aparatićima da ih prihvati od samoga početka).
  • Čitati djetetu knjige gdje vizualno objašnjavati i pokazivati pojmove, npr. za loptu sa rukama pokazivati kao krug.
  • Dopustiti djetetu da sve dira i pogleda i sve to imenovati (opasne stvari preskočiti).
  • Koristiti velika ogledala (npr. u kupaoni ili u hodniku). Raditi sve moguće grimase, pokazivati se i skrivati. Kasnije kada je dijete veće koristiti ogledala za ispravljanje krivih glasova/riječi, npr. dijete najprije pogleda roditelja, zatim ono izgovori ispravni glas/riječ.
  • Raditi buku, kucati po zidovima, stolicama, staklima i sl.
  • Crtati sa prstićima, raditi sa tijestom, ugl. grubu motoriku, kasnije i finu.
  • Plesati (npr. ringe ringe raja).
  • “Baby sign”, tj. dječje znakovanje.

Svojem djetetu sam napravila dobru bazu upravo sa ovim gore vježbama i smatram da je to stvorilo dobar temelj i da je zato progovorila. Svako je dijete posebno i treba se njemu prilagoditi i što ono voli, ali uz pozitivan stav koji vodi do određenih pozitivnih rezultata u jednom trenutku.

VJEŽBA BR. 6 – Pjesme za razvoj govora

Tito Bilopavlović: “Bila jedna”

Bila jedna zvrckalica,

bila jedna trčkalica,

bila jedna mućkalica,

bila jedna durilica,

bila jedna žmurilica,

bila jedna pjevalica,

bila jedna gledalica,

bila jedna štipkalica,

bila jedna kričalica,

bila jedna češkalica,

bila jedna pričalica,

bila jedna greškalica,

bila jedna vickalica,

bila jedna smijalica,

bila jedna skakalica,

bila jedna plakalica,

bila jedna papalica,

bila jedna svadljivica,

bila jedna mirilica,

bila jedna svirilica,

a sve iza jednog lica.

Ime joj je Klinkilica.

Tito Bilopavlović: “Tko je to”

Vrlo je živ, živ,

vrlo je siv, siv.

Nije fin ko slavuj,

nije ljut ko kraguj.

Brz je letač,

loš je pjevač.

To zna već i barski žabac:

Ta se ptica zove … (vrabac).

VJEŽBA BR. 5 – Logopedske vježbe za glas Ž

Izvor: Pinterest
  • Izgovarajte logatome, a dijete neka ponovi:

ŽA, ŽE, ŽI, ŽO, ŽU

AŽA, EŽE, IŽI, OŽO, UŽU

AŽ, EŽ, IŽ, OŽ, UŽ

  • Riječi za vježbanje glasa “Ž”, a dijete neka ponovi:

ŽBUKA, ŽDERO, ŽVAKA, ŽABA, ŽABNJAK

ŽAL, ŽALBA, ŽALJENJE, ŽAMOR, ŽAR

ŽARA, ŽARKO, ŽARULJA, ŽELE, ŽELJKA

ŽELJKO, ŽEMLJA, ŽENA, ŽENEVA, ŽENIDBA

ŽENIK, ŽETON, ŽETVA, ŽIG, ŽILA

ŽILET, ŽIR, ŽIRAFA, ŽITELJ, ŽITO

ŽIVINA, ŽIVOT, ŽIVOTINJA, ŽIŽAK, ŽOHAR

ŽUDNJA, ŽULJ, ŽUPA, ŽUPNIK, ŽURKA, ŽURNAL

AŽDAJA, BILJEŽENJE, BREŽULJAK, BUŽIR

GARAŽA, GAŽA, GLEŽANJ, GUŽVA, JUŽNJAK

KALJUŽA, KNJIŽARA, KOMIŽA, KOŽA, KRIŽA

KRUŽOTOK, LOŽA, LUŽINA, MNOŽINA, MOŽDINA

MREŽA, NEŽENJA, NUŽDA, PLAŽA, PRŽIONA

RUŽA, RIŽA, BLAŽ, DAVEŽ, DUŽ,

JEŽ, DUŽD, KOLAŽ, KRIŽ, LAŽ,

LUPEŽ, MUŽ, MADEŽ, PUŽ

  • Dijete neka ponovi sljedeće rečenice:

PUŽ JE U ŠUMI.

MELITA LAŽE.

BLAŽ IDE U ŠKOLU.

ŽARKO VOLI ŽANU.

JURA VOLI JESTI RIŽU.

ŽIRAFA IMA DUGI VRAT.

ŽVAKAĆA JE SLATKA.

U KOMIŽI JE SUNCE.

MREŽA JE U MORU.

JEŽ IMA BODLJE.

Izvor:

Audiološke pretrage

Izvor Karolina Grabowska za Pexels.com

Tonska audiometrija (TA)

Tonska audiometrija znači određivanje najmanje glasnoće čistog tona kojeg ispitanik čuje (praga sluha). Ispituje se uz pomoć tonskog audiometra sa slušalicama u za to predviđenoj kabini, tihoj komori. Ispitivanje se provodi na nekoliko frekvencija, od niskih do visokih tonova. Dobivene točke se spajaju i tako se dobiva grafički prikaz praga sluha. Ispituje se tzv. zračna vodljivost, koja je prirodni način slušanja gdje zvuk zrakom kroz zvukovod dolazi na bubnjić i prenosi se dalje, te koštana vodljivost gdje se zvuk prenosi direktno na kost iza uha vibratorom i zaobilazi zvukovod, bubnjić i slušne koščice. Najmanja dob za tonsku audiometriju je po prilici tri godine, što varira od djeteta do djeteta. Vrlo je važno da tonsku audiometriju provodi iskusan audiološki tehničar, koji će prepoznati nehotično, ali i hotimično pogrešno prikazivanje praga sluha. U prvom slučaju kod velikih razlika u pragu sluha između dva uha uključit će zaglušivanje boljeg uha (u protivnom ton pušten na bolesno uho čuje se na drugoj strani, pa se na bolesnoj strani dobiva “bolji” rezultat). U drugom slučaju prepoznaje ispitanika koji je spreman “lažirati” nalaz zbog koristi.

Govorna audiometrija (GA)

Govorni audiogram mjeri postotak razabiranja riječi u uvjetima bez i s pozadinskom bukom. Dakle, umjesto čistog tona koristi se riječ koju ispitanik ponavlja. Mjeri se prag razabirljivosti, porast razabirljivosti porastom glasnoće i maksimalna razabirljivost. Pretraga uključuje nekoliko razina duž slušnog puta do tonskog audiograma.

Timpanometrija, timpanogram (TG)

U uho se postavlja sondica koja u sebi ima tri kanala: minijaturni zvučnik, mikrofon za snimanje vraćenog/reflektiranog zvuka i kanal kojim se mijenja tlak u zvukovodu s mjeračem. Timpanogram je krivulja koja pokazuje koliko se zvuka koji je pušten u zvukovod odbilo o bubnjić i vratilo u mikrofon. U normalnim uvjetima tlak iza bubnjića mora biti jednak atmosferskom, što je znak dobre funkcije Eustahijeve tube, kanala koji spaja srednje uho s početnim dijelom ždrijela. U zdravom uhu je najmanja refleksija zvuka od bubnjića kad je tlak u zvukovodu nepromijenjen. Ako iza bubnjića postoji negativan tlak (slabije radi E. tuba), optimalno područje provođenja zvuka postiže se tek kad u zvukovod primijenimo negativan tlak. Očitavši taj tlak na uređaju indirektno, doznajemo tlak u srednjem uhu. Ako je iza bubnjića sadržaj (sekret, gnoj, krv…), promjenom tlaka refleksija se ne mijenja, krivulja timpanograma je ravna. Dakle, timpanometrija nije metoda mjerenja sluha, nego govori o tlaku u srednjem uhu i njegovoj podatljivosti (elastičnost sistema bubnjić – slušne koščice). Pogodna je i za malu djecu jer nije potrebna suradnja.

Ako postoji rupica na bubnjiću, timpanometrija se ne može izvesti. U tom slučaju se uz pomoć istog uređaja mjeri prohodnost E. tube.

Kohleostapesni refleks (STAR-STApesni Refleks)

Uređaj za timpanometriju koristi se i za određivanje stapesnog refleksa. Kad se u uho pusti zvuk određene jakosti, refleksno se stisne mali mišić u srednjem uhu i promijeni podatljivost (pomičnost, elastičnost) sistema slušnih koščica, odnosno smanji provođenje zvuka prema unutarnjem uhu. Smatra se da je riječ o zaštitnom refleksu od prevelike buke. Refleks se koristi u dijagnostičke svrhe jer se signal do mišića prenosi putem ličnog živca, pa se može odrediti je li oštećenje ličnog živca iznad ili ispod spomenutog mišića. Kad je oštećenje sluha uzrokovano poremećajem receptora u pužnici, glasnoća zvuka potrebna za izazivanje refleksa je manja negoli je normalno.

Takav podatak služi za određivanje mjesta oštećenja sluha. Ukrućenje slušnih košćica kod bolesti srednjeg uha također se otkriva stapesnim refleksom. Otoskleroza je primjer takvog oboljena, a predstavlja relativno čest uzrok izlječivog oštećenje sluha. STAR se kao i timpanogram može izvesti bez suradnje ispitanika.

Evocirani slušni potencijali (BERA, ABR, BSR…)

Za ispitivanje funkcije slušnog puta dalje od uha prema mozgu, koristi se snimanje pobuđenih potencijala moždanog debla. Pretraga se provodi u zamračenoj tihoj komori, ležećki. Na oba uha ili iza njega, te na čelu ili ispod ruba kose na zatiljku ima zalijepljene male elektrode. Zvučni podražaj pobuđuje električne impulse u slušnom živcu, koji putuje prema mozgu. Živčane niti se prekapčaju u tzv. jezgrama, gdje postoje nakupine živčanih stanica. Kad impuls stigne u jezgru, odašilje se zajednički električni impuls većeg broja stanica, što se snima. Mjerenjem vremena potrebnog za stizanje impulsa do određene jezgre procjenjuje se funkcija slušnog puta i donese zaključci o mogućim poremećajima. Kod navedenog snimanja koriste se glasni zvukovi, puno glasniji od praga sluha. BERA se koristi i za traženje praga sluha kod osoba koje ne mogu surađivati, najčešće kod male djece. Dijete se mora prije snimanja pripremiti, da na pregled dođe umorno, jer se pretraga provodi na uspavanom djetetu. Prije početka se daje čepić sredstva za spavanje/umirenje. Postoji i tzv. screening BERA (screening-probir), automatizirano snimanje kojim se s velikom sigurnošću potvrđuje ima li dijete oštećenje sluha ili ne. Dijete također mora biti mirno, najbolje uspavano nakon hranjena, a snimanje je mnogo kraće i jednostavnije od standardnog postupka. Na glavu se prisloni slušalica s elektrodama i nije potrebno lijepljene. Ako je potrebna preciznija dijagnostika ili dijete nije prošlo na testu automatizirane BERA-e, potrebno je standardno snimanje.

Otoakustička emisija (OAE)

Relativno je nova pretraga, temeljena na zvuku stvorenom u pužnici, a snima se u tihoj komori. Postoji spontana emisija zvuka te nekoliko vrsta izazvane emisije. U uho se stavlja sondica sa zvučnikom i mikrofonom, a ispitanik ne mora ništa pokazivati. Rezultat se očitava uz pomoć kompjutora. Izostanak otoakustičke emisije povezan je s oštećenjem receptora, osjetilnih stanica u pužnici. Pretraga služi za potvrdu receptorskog oštećenja, i to prije nego što je ono vidljivo na tonskom audiogramu. OAE se kao i BERa koristi u ranoj dijagnostici sluha u djece. U našim rodilištima provodi se sveobuhvatni probir novorođenčadi na oštećenje sluha otoakustičkom emisijom. Ako novorođenče ne prođe test, odnosno pozitivno je na oštećenje sluha na OAE, može se reći da oštećenje vjerojatno postoji, no ne može se reći koliko je. Dodatna obrada i BERA daju preciznije informacije.

Izvor:

  1. doc. dr. sc. Mihael Ries: Audiološke pretrage; portal Vaše zdravlje; 2005. [https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/audioloske-pretrage]

PREPORUKA BR. 4 – Knjiga sa aktivnostima i igrama za ranu intervenciju u prvoj godini djetetova života

REBEKA BULAT: “BEBARIJE”

Rebeka Bulat: “Bebarije”

Na hrvatskom tržištu postoji mali broj kvalitetne literature i programa za rano poticanje razvoja i kognitivnih sposobnosti vlastitog djeteta. Knjiga “Bebarije” Rebeke Bulat sadrži 100 igara i aktivnosti utemeljenih na modernim saznanjima o ranom dječjem razvoju. Odnosi se na prvu godinu djetetova života, a namijenjena je za rad s djecom urednoga razvoja kao i za rad s djecom razvojnih poteškoća. Kako obiluje primjerima za poticanje djetetova razvoja u svim područjima, odličan je temelj za ranu intervenciju nagluhe / gluhe djece i za stvaranje što boljih razvojnih ishoda uz istovremeno razvijanje čvrste i sigurne povezanosti s djetetom.

Opis

Jeste li znali:

  • Da intelektualne sposobnosti vašeg djeteta ne ovise samo o genetskom faktoru već i o interakciji djeteta s vama i vanjskim svijetom?
  • Da se zahvaljujući ranoj simulaciji tijekom nekoliko godina života svake sekunde formira 700 neuronskih veza, takozvanih sinapsi, dijelom odgovornih za intelektualne sposobnosti vašeg djeteta?
  • Da kao roditelj imate moć utjecati na kognitivno – lingvističke, emocionalne i društvene kapacitete svojeg djeteta koji su neraskidivo isprepleteni u mozgu, a preduvjet su za uspjeh u školi, na radnom mjestu i općenito u životi?

“Emocionalno blagostanje i socijalana kompentencija ovise o vama kao roditelju, a važan su dio temelja za kongitivno – lingvističke sposobnosti. Razvidno je da izostanak stimulacije određenih regija u mozgu od najranije dobi može negativno utjecati na kognitivne funkcije djeteta u budućnosti. Kroz ovu će knjigu roditelj naučiti kako poticati zdrav razvoj emocionalnih, društvenih i intelektualnih sposobnosti djeteta: koje su korisne, a koje nekorisne ili štoviše štetne aktivnosti za njihovo dijete.” dr. Ranko Rajnović

Kako se koristiti ovom knjigom?1

Namjera je ove knjige pomoći roditeljima u razumijevanju dječjeg razvoja, razvijanju roditeljskih vještina te da inspirira roditelje na uživanje u zajedničkim aktivnostima s bebom tijekom čudesne prve godine života uz razvojno prikladne igre i aktivnosti.

Bebe mogu puno više nego što obično mislimo, a nova znanstvena istraživanja iz dana u dan donose nove i zanimljive spoznaje o njihovim sposobnostima.

Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sadrži pregled informacija vezanih uz razvoj djece tijekom prve godine života, a drugi je dio knjige podijeljen prema dobi djeteta, točnije prema tromjesečjima tijekom prve godine života. U tom smislu prvi dio je više teoretski, a drugi praktičan, iako se u cijeloj knjizi prožimaju spoznaje o ranom razvoju s praktičnim savjetima za roditelje. Aktivnosti koje se predlažu u drugom dijelu knjige okvirno daju ideje kako, s kojim svakodnevnim materijalima i kroz kakve podražaje možete podržavati rani razvoj svoje bebe. Pri tome treba uvijek voditi računa o individualnoj osobnosti svakog djeteta i preferencijama bebe prema određenim oblicima igre. Zapamtite, vaša je beba u tom smislu vaš najbolji učitelj.

Pregled razvoja pojedinih sposobnosti prema tromjesečjima pruža okvir unutar kojeg možete promatrati razvoj svoje bebe, ali je važno napomenuti da se ne radi o dijagnostičkom materijalu kojim se može ocijeniti bebin razvoj. Uvijek treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno pa je tako i u razvojnom smislu moguće da neke bebe neke vještine usvoje prije, a neke kasnije. Ipak, kako biste na vrijeme reagirali i pružili podršku svojoj bebi, treba obratiti pozornost na znakove upozorenja te se, u slučaju da bilo što primijetite, savjetovati sa stručnom osobom koja će moći procijeniti postoji li ili ne razvojni rizik kod vaše bebe.

Imajte na umu da se svaka beba razvija svojim ritmom i da svaka beba ima svoju jedinstvenu osobnost. U skladu s time omogućite bebi uživanje u onim aktivnostima koje su joj zanimljive i za koje je spremna. Pri tome obratite pozornost na djetetov interes, jer sve ono što zanima vašu bebu, pruža veliku priliku za učenje i razvoj. Ako joj neka igra ili aktivnost nije zanimljiva danas, pokušajte ponovo za nekoliko dana ili tjedana. Igrama koje su namijenjene za dob mlađu od dobi vaše bebe možete se koristiti i kasnije, sve dok beba za njih pokazuje zanimanje.

Uživajte u svojim bebama i provodite zajedno vrijeme u zabavi, jer uz zabavu se najbolje uči. A kad je riječ o učenju, iznenadit ćete se koliko i sami od beba možete naučiti, o njima, ali i o sebi.

Literatura:

  1. Bulat, R.: “Bebarije”, Harfa d.o.o., Split, 2014