Glavko Trapavko
na zid je stao,
Glavko Trapavko
sa zida je pao.
Svi kraljevi ljudi
i konjica smjela
Ne mogu Glavka
sastavit cijela.
.
Tikali-takali-tak!
Miš se popeo na sat.
Sat otkuca bim-bom,
Mišić s njega trkom!
Tikali-takali-tak!
.
Pikori-dikori-pak!
Prase je skočilo u zrak!
Trči za njim brže-bolje,
da ga odmah spustiš dolje!
.
Iz knjige “Pjesme bake Guske”; prepjevala Ilona Posokhova; Planet Zoe d.o.o., Zagreb
Iz uvoda1
Ako ste uzeli ovu vježbenicu u ruke, vjerujemo da vas zanimaju vještine koje su potrebne za početno čitanje i pisanje. Možda je vaš budući đak zainteresiran za slova pa tražite nove zadatke. Možda ste odgojitelj koji želi dobro pripremiti vašu skupinu za početak čitanja. Možda ste učitelj koji treba potaknuti one učenike koji kasne u razvoju predvještina. možda ste logoped koji želi strukturirani pregled i ideje iz prakse. Nadamo se da će vam ova vježbenica pomoći u tome.
Cilj je provesti odrasle i djecu kroz niz vještina koje nam omogućuju dobro čitanje i pisanje. Pokušale smo objasniti zašto smatramo da je neki zadatak bitan kako bismo vam pružili ideju što još možete vježbati. U praksi smo se susrele s mnogo roditelja koji traže pomoć u pripremi svog djeteta za školu. Priznajmo, škola se promijenila otkad smo mi bili u klupama! Bez obzira na promjene koje su se dogodile i tek slijede, ovdje ćete pronaći zadatke koji će pomoći svakome predškolarcu. Odraslima će biti pomoć i potpora u toj velikoj promjeni koja se događa prije škole.
A zaista je velika. Mnogi roditelji nisu svjesni da djeca stižu u prvi razred s različitim predznanjima. Djeca koja nemaju dobro razvijene predčitalačke vještine nažalost se susreću s neuspjehom u prvim danima škole i moraju uložiti silan trud da bi dostigli druge vršnjake. Bez obzira na modernu tehnologiju, čitanje i pisanje su naša svakodnevnica. Pokušajmo ,malenima zajedno olakšati taj prijelaz u čarobni svijet slova, riječi i priča.
Za kraj pogledajmo ovaj shematski prikaz koji opisuje put kojima djeca ovladavaju vještinama potrebnima za početno čitanje. Pokušale smo što bolje organizirati vježbenicu kako bi slijedila ovu razvojnu liniju. Na početku ćemo objasniti ove pojmove kako bi lakše razumjeli zadatke i igre koje slijede.
STAPANJE SLOGOVA -> RASPOZNAVANJE RIME -> RAŠČLAMBA SLOGOVA -> PROIZVODNJA RIME -> STAPANJE GLASOVA -> RAŠČLAMBA GLASOVA
Literatura:
Izvor: https://centar.erf.unizg.hr/wp-content/uploads/2022/03/Moje-dijete-ne-cuje-dobro.-Sto-da-radim.pdf
Ne oklijevajte
Što prije svojem djetetu osigurate optimalnu medicinsku skrb i stručno praćenje akustičara, to mu je lakše te su manja ograničenja u razvoju. Što se ranije tretira i kompenzira oštećenje sluha, to ćete i Vi sami ranije dobiti potporu: liječnici i akustičari pomoći će Vašem djetetu djelom, a Vama savjetom. Što se bolje snalazite, bolje ćete moći pomoći svom djetetu.
Nema razloga za strah
Kada dijete nakon liječničke obrade dobije slušna pomagala ona će pomoći Vašem djetetu u slušanju. Vaše će se dijete brže i lakše naviknuti na slušno pomagalo ako je i Vaš osoban stav pozitivan. Ne zaboravite da su djeca prilagodljivija od odraslih. Vašem je djetetu vjerojatno puno lakše naviknuti se na slušno pomagalo nego što bi to Vama bilo.
Iskoristite mogućnost poticanja
Liječnici i akustičari trebali bi biti prve, no ne i jedine adrese kad je riječ o slušnim oštećenjima u djece. Vaše dijete možda ne treba samo slušna pomagala, nego i logopeda, senzornog terapeuta i sl., poticanje u ranoj dobi te poticanje govorno – jezičnog razvoja. Organizirajte mrežu stručnjaka za pomoć – Vaše dijete mora dobiti svu potrebnu pomoć. U javnim službama dobit ćete savjet i informacije o mogućnostima poticanja i ponudama raznih vrsta potpora.
Kad se djetetu dodijeli slušno pomagalo, javlja se, među ostalima, očekivanje da će sada preko noći sve biti u redu. Uzmite u obzir činjenicu da Vaše dijete vjerojatno već duže vrijeme ima oštećenje sluha, što se negativno odrazilo na razvoj njegovog govora, njegovo društveno ponašanje i način kretanja. Potrebno je vrijeme da bi se kompenzirali ti nedostatci. Da bi moglo čuti uz slušna pomagala, a u nerijetkim slučajevima i naučilo govorit, Vašem je djetetu potrebno vrijeme, strpljenje i Vaše pouzdanje.
Izvor: Neuroth brošura: “I male uši žele čuti”, Zagreb
Pazite na to da Vaše dijete ne stavlja baterije u usta ni da ih pokušava progutati – što ne vrijedi samo za baterije u slušnim pomagalima, nego i za sve druge baterije. Baterije uvijek čuvajte izvan dosega djece.
Slušna pomagala za djecu u pravilu su vrlo robusna, ali nemaju “oklop”. Ipak pripazite na to da djeca još u ranoj dobi nauče pažljivo postupati sa slušnim pomagalima: bacanje slušnih pomagala nije dobro ni za najrobusnije slušno pomagalo.
Uho i zvukovod stvaraju vlagu kojima slušna pomagala dobro odolijevaju, pod uvjetom da se redovito suše. No, kod tuširanja, kupanja ili plivanja bolje je da Vaše dijete skine slušna pomagala – to vrijedi i u slučaju ekstremnih kišnih padalina.
Visoke temperature nisu dobre ni za jedan elektronički uređaj – to vrijedi i za slušno pomagalo Vašeg djeteta. Zaštite slušno pomagalo od izravnog sunca (primjerice na pokrovu prtljažnika u autu ili na balkonskom stolu na žarkom suncu). To vrijedi, uostalom, i za toplinu prilikom sušenja kose fenom: prije sušenja kose fenom dijete bi trebalo skinuti svoje slušno pomagalo.
I kemikalije iz proizvoda za njegu kose u pravilu štete slušnim pomagalima. Ako Vaše dijete nanosi proizvode kao što su gel ili sprej za kosu, slušno pomagalo bi trebalo prije toga skinuti i ponovno staviti tek kada je uređivanje gotovo.
Djeca su po prirodi vrlo znatiželjna i istražuju sve moguće (i nemoguće). Ne dozvolite svojem djetetu da razgledava unutrašnjost slušnog pomagala. No, ako istraživački nagon ipak prevladava, zamolite svojeg akustičara da Vašem djetetu pokaže unutrašnjost slušnog pomagala.
Psi, mačke i drugi kućni ljubimci mogu biti vrlo razigrani. Pazite na to da Vaše dijete ne ostavlja svoje slušno pomagalo bez zaštite po cijelom stanu i da svojem “najdražem prijatelju” za igru ne dozvoli da ga liže, grebe, žvače ili čak i proguta.
Slušna pomagala su vrlo melena, što znači da se lako zagube i teško opet pronalaze. Naviknite svoje dijete da slušno pomagalo čuva na sigurnom, zaštićenom mjestu – najbolje slušno pomagalo ne vrijedi ništa ako ga više ne možete pronaći.
Slušno pomagalo vašeg djeteta treba svaki dan očistiti suhom, čistom krpom i staviti u kutiju za sušenje. Umetke za uho treba skinuti i očistiti tekućinom za čišćenje.
Ako Vaše dijete sa slušnim pomagalom odjednom drukčije čuje, trebalo bi Vas upozoriti na to. Stetoklipom se može provjeriti treba li slušno pomagalo očistiti, pregledati, zamijeniti bateriju, dodatno namjestiti ili popraviti.
Izvor: Neuroth brošura: “I male uši žele čuti”, Zagreb
Bila jedna zvrckalica,
bila jedna trčkalica,
bila jedna mućkalica,
bila jedna durilica,
bila jedna žmurilica,
bila jedna pjevalica,
bila jedna gledalica,
bila jedna štipkalica,
bila jedna kričalica,
bila jedna češkalica,
bila jedna pričalica,
bila jedna greškalica,
bila jedna vickalica,
bila jedna smijalica,
bila jedna skakalica,
bila jedna plakalica,
bila jedna papalica,
bila jedna svadljivica,
bila jedna mirilica,
bila jedna svirilica,
a sve iza jednog lica.
Ime joj je Klinkilica.
Vrlo je živ, živ,
vrlo je siv, siv.
Nije fin ko slavuj,
nije ljut ko kraguj.
Brz je letač,
loš je pjevač.
To zna već i barski žabac:
Ta se ptica zove … (vrabac).
Tonska audiometrija znači određivanje najmanje glasnoće čistog tona kojeg ispitanik čuje (praga sluha). Ispituje se uz pomoć tonskog audiometra sa slušalicama u za to predviđenoj kabini, tihoj komori. Ispitivanje se provodi na nekoliko frekvencija, od niskih do visokih tonova. Dobivene točke se spajaju i tako se dobiva grafički prikaz praga sluha. Ispituje se tzv. zračna vodljivost, koja je prirodni način slušanja gdje zvuk zrakom kroz zvukovod dolazi na bubnjić i prenosi se dalje, te koštana vodljivost gdje se zvuk prenosi direktno na kost iza uha vibratorom i zaobilazi zvukovod, bubnjić i slušne koščice. Najmanja dob za tonsku audiometriju je po prilici tri godine, što varira od djeteta do djeteta. Vrlo je važno da tonsku audiometriju provodi iskusan audiološki tehničar, koji će prepoznati nehotično, ali i hotimično pogrešno prikazivanje praga sluha. U prvom slučaju kod velikih razlika u pragu sluha između dva uha uključit će zaglušivanje boljeg uha (u protivnom ton pušten na bolesno uho čuje se na drugoj strani, pa se na bolesnoj strani dobiva “bolji” rezultat). U drugom slučaju prepoznaje ispitanika koji je spreman “lažirati” nalaz zbog koristi.
Govorni audiogram mjeri postotak razabiranja riječi u uvjetima bez i s pozadinskom bukom. Dakle, umjesto čistog tona koristi se riječ koju ispitanik ponavlja. Mjeri se prag razabirljivosti, porast razabirljivosti porastom glasnoće i maksimalna razabirljivost. Pretraga uključuje nekoliko razina duž slušnog puta do tonskog audiograma.
U uho se postavlja sondica koja u sebi ima tri kanala: minijaturni zvučnik, mikrofon za snimanje vraćenog/reflektiranog zvuka i kanal kojim se mijenja tlak u zvukovodu s mjeračem. Timpanogram je krivulja koja pokazuje koliko se zvuka koji je pušten u zvukovod odbilo o bubnjić i vratilo u mikrofon. U normalnim uvjetima tlak iza bubnjića mora biti jednak atmosferskom, što je znak dobre funkcije Eustahijeve tube, kanala koji spaja srednje uho s početnim dijelom ždrijela. U zdravom uhu je najmanja refleksija zvuka od bubnjića kad je tlak u zvukovodu nepromijenjen. Ako iza bubnjića postoji negativan tlak (slabije radi E. tuba), optimalno područje provođenja zvuka postiže se tek kad u zvukovod primijenimo negativan tlak. Očitavši taj tlak na uređaju indirektno, doznajemo tlak u srednjem uhu. Ako je iza bubnjića sadržaj (sekret, gnoj, krv…), promjenom tlaka refleksija se ne mijenja, krivulja timpanograma je ravna. Dakle, timpanometrija nije metoda mjerenja sluha, nego govori o tlaku u srednjem uhu i njegovoj podatljivosti (elastičnost sistema bubnjić – slušne koščice). Pogodna je i za malu djecu jer nije potrebna suradnja.
Ako postoji rupica na bubnjiću, timpanometrija se ne može izvesti. U tom slučaju se uz pomoć istog uređaja mjeri prohodnost E. tube.
Uređaj za timpanometriju koristi se i za određivanje stapesnog refleksa. Kad se u uho pusti zvuk određene jakosti, refleksno se stisne mali mišić u srednjem uhu i promijeni podatljivost (pomičnost, elastičnost) sistema slušnih koščica, odnosno smanji provođenje zvuka prema unutarnjem uhu. Smatra se da je riječ o zaštitnom refleksu od prevelike buke. Refleks se koristi u dijagnostičke svrhe jer se signal do mišića prenosi putem ličnog živca, pa se može odrediti je li oštećenje ličnog živca iznad ili ispod spomenutog mišića. Kad je oštećenje sluha uzrokovano poremećajem receptora u pužnici, glasnoća zvuka potrebna za izazivanje refleksa je manja negoli je normalno.
Takav podatak služi za određivanje mjesta oštećenja sluha. Ukrućenje slušnih košćica kod bolesti srednjeg uha također se otkriva stapesnim refleksom. Otoskleroza je primjer takvog oboljena, a predstavlja relativno čest uzrok izlječivog oštećenje sluha. STAR se kao i timpanogram može izvesti bez suradnje ispitanika.
Za ispitivanje funkcije slušnog puta dalje od uha prema mozgu, koristi se snimanje pobuđenih potencijala moždanog debla. Pretraga se provodi u zamračenoj tihoj komori, ležećki. Na oba uha ili iza njega, te na čelu ili ispod ruba kose na zatiljku ima zalijepljene male elektrode. Zvučni podražaj pobuđuje električne impulse u slušnom živcu, koji putuje prema mozgu. Živčane niti se prekapčaju u tzv. jezgrama, gdje postoje nakupine živčanih stanica. Kad impuls stigne u jezgru, odašilje se zajednički električni impuls većeg broja stanica, što se snima. Mjerenjem vremena potrebnog za stizanje impulsa do određene jezgre procjenjuje se funkcija slušnog puta i donese zaključci o mogućim poremećajima. Kod navedenog snimanja koriste se glasni zvukovi, puno glasniji od praga sluha. BERA se koristi i za traženje praga sluha kod osoba koje ne mogu surađivati, najčešće kod male djece. Dijete se mora prije snimanja pripremiti, da na pregled dođe umorno, jer se pretraga provodi na uspavanom djetetu. Prije početka se daje čepić sredstva za spavanje/umirenje. Postoji i tzv. screening BERA (screening-probir), automatizirano snimanje kojim se s velikom sigurnošću potvrđuje ima li dijete oštećenje sluha ili ne. Dijete također mora biti mirno, najbolje uspavano nakon hranjena, a snimanje je mnogo kraće i jednostavnije od standardnog postupka. Na glavu se prisloni slušalica s elektrodama i nije potrebno lijepljene. Ako je potrebna preciznija dijagnostika ili dijete nije prošlo na testu automatizirane BERA-e, potrebno je standardno snimanje.
Relativno je nova pretraga, temeljena na zvuku stvorenom u pužnici, a snima se u tihoj komori. Postoji spontana emisija zvuka te nekoliko vrsta izazvane emisije. U uho se stavlja sondica sa zvučnikom i mikrofonom, a ispitanik ne mora ništa pokazivati. Rezultat se očitava uz pomoć kompjutora. Izostanak otoakustičke emisije povezan je s oštećenjem receptora, osjetilnih stanica u pužnici. Pretraga služi za potvrdu receptorskog oštećenja, i to prije nego što je ono vidljivo na tonskom audiogramu. OAE se kao i BERa koristi u ranoj dijagnostici sluha u djece. U našim rodilištima provodi se sveobuhvatni probir novorođenčadi na oštećenje sluha otoakustičkom emisijom. Ako novorođenče ne prođe test, odnosno pozitivno je na oštećenje sluha na OAE, može se reći da oštećenje vjerojatno postoji, no ne može se reći koliko je. Dodatna obrada i BERA daju preciznije informacije.
Izvor:
Na hrvatskom tržištu postoji mali broj kvalitetne literature i programa za rano poticanje razvoja i kognitivnih sposobnosti vlastitog djeteta. Knjiga “Bebarije” Rebeke Bulat sadrži 100 igara i aktivnosti utemeljenih na modernim saznanjima o ranom dječjem razvoju. Odnosi se na prvu godinu djetetova života, a namijenjena je za rad s djecom urednoga razvoja kao i za rad s djecom razvojnih poteškoća. Kako obiluje primjerima za poticanje djetetova razvoja u svim područjima, odličan je temelj za ranu intervenciju nagluhe / gluhe djece i za stvaranje što boljih razvojnih ishoda uz istovremeno razvijanje čvrste i sigurne povezanosti s djetetom.
Opis
Jeste li znali:
“Emocionalno blagostanje i socijalana kompentencija ovise o vama kao roditelju, a važan su dio temelja za kongitivno – lingvističke sposobnosti. Razvidno je da izostanak stimulacije određenih regija u mozgu od najranije dobi može negativno utjecati na kognitivne funkcije djeteta u budućnosti. Kroz ovu će knjigu roditelj naučiti kako poticati zdrav razvoj emocionalnih, društvenih i intelektualnih sposobnosti djeteta: koje su korisne, a koje nekorisne ili štoviše štetne aktivnosti za njihovo dijete.” dr. Ranko Rajnović
Kako se koristiti ovom knjigom?1
Namjera je ove knjige pomoći roditeljima u razumijevanju dječjeg razvoja, razvijanju roditeljskih vještina te da inspirira roditelje na uživanje u zajedničkim aktivnostima s bebom tijekom čudesne prve godine života uz razvojno prikladne igre i aktivnosti.
Bebe mogu puno više nego što obično mislimo, a nova znanstvena istraživanja iz dana u dan donose nove i zanimljive spoznaje o njihovim sposobnostima.
Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sadrži pregled informacija vezanih uz razvoj djece tijekom prve godine života, a drugi je dio knjige podijeljen prema dobi djeteta, točnije prema tromjesečjima tijekom prve godine života. U tom smislu prvi dio je više teoretski, a drugi praktičan, iako se u cijeloj knjizi prožimaju spoznaje o ranom razvoju s praktičnim savjetima za roditelje. Aktivnosti koje se predlažu u drugom dijelu knjige okvirno daju ideje kako, s kojim svakodnevnim materijalima i kroz kakve podražaje možete podržavati rani razvoj svoje bebe. Pri tome treba uvijek voditi računa o individualnoj osobnosti svakog djeteta i preferencijama bebe prema određenim oblicima igre. Zapamtite, vaša je beba u tom smislu vaš najbolji učitelj.
Pregled razvoja pojedinih sposobnosti prema tromjesečjima pruža okvir unutar kojeg možete promatrati razvoj svoje bebe, ali je važno napomenuti da se ne radi o dijagnostičkom materijalu kojim se može ocijeniti bebin razvoj. Uvijek treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno pa je tako i u razvojnom smislu moguće da neke bebe neke vještine usvoje prije, a neke kasnije. Ipak, kako biste na vrijeme reagirali i pružili podršku svojoj bebi, treba obratiti pozornost na znakove upozorenja te se, u slučaju da bilo što primijetite, savjetovati sa stručnom osobom koja će moći procijeniti postoji li ili ne razvojni rizik kod vaše bebe.
Imajte na umu da se svaka beba razvija svojim ritmom i da svaka beba ima svoju jedinstvenu osobnost. U skladu s time omogućite bebi uživanje u onim aktivnostima koje su joj zanimljive i za koje je spremna. Pri tome obratite pozornost na djetetov interes, jer sve ono što zanima vašu bebu, pruža veliku priliku za učenje i razvoj. Ako joj neka igra ili aktivnost nije zanimljiva danas, pokušajte ponovo za nekoliko dana ili tjedana. Igrama koje su namijenjene za dob mlađu od dobi vaše bebe možete se koristiti i kasnije, sve dok beba za njih pokazuje zanimanje.
Uživajte u svojim bebama i provodite zajedno vrijeme u zabavi, jer uz zabavu se najbolje uči. A kad je riječ o učenju, iznenadit ćete se koliko i sami od beba možete naučiti, o njima, ali i o sebi.
Literatura:
RENATA RADE: “POTICANJE RANOG GOVORNO – JEZIČNOG RAZVOJA”
Opis
Ovaj je priručnik dobrodošao svakom roditelju koji želi dobiti više informacija o poticanju razvoja govora djeteta. Oni koji u praksi rade s djecom koja imaju teškoće u govorno – jezičnom razvoju svakodnevno susreću zabrinute roditelje njihovih malih pacijenata. Zahvaljujući prof. Rade oni dobivaju cjelovite odgovore na mnoga pitanja koja postavljaju i terapeutu i sebi: kako početi, što vježbati, koliko vježbati kod kuće? Priručnik je sinteza višegodišnjeg rada autorice i njezine svakodnevne prakse, teorijskog znanja i razmišljanja, a pisan je jasnim, jednostavnim jezikom. Logopedu – terapeutu često nedostaje dobra suradnja s roditeljima. Ovaj će priručnik olakšati rad i roditeljima i terapeutima.
Dijete sa slušnim poteškoćama u jednom trenutku postane svjesno svojih aparatića/pužnica i počinje tražiti odgovore na pitanja poput onih zašto ne čuje dobro, kako izgleda proces dobivanja aparatića/pužnica, kako se uklopiti u društvo i na puno drugih pitanja vezanih za sluh. Jedan od načina da dijete postane samosvjesno, da prepoznaje svoje vrijednosti, ali i ograničenja je kroz čitanje slikovnica i knjiga.
Na hrvatskom tržištu trenutno ne postoje knjige i slikovnice koje bi djetetu s oštećenjem sluha približile svijet sluha i proces dobivanja aparata, umjetnih pužnica te dale objašnjenja vezano za probleme sa kojima se oni suočavaju. Također bi kroz ovakve knjige i slikovnice čujuća djeca učila i upoznavala se sa sluhom, aparatima i sl., te na taj način naučila o različitostima gdje bi se stvorili preduvjeti za razumijevanje i prihvaćanje nagluhe i gluhe djece.
Trenutno što postoji je Neurothova brošura u tri djela o djevojci Paoli koja treba nositi slušne aparatiće. U tim brošurama opisani su pojedinačni koraci u cijelom procesu i objašnjeni su audiometrija, izrada umetka, ponašanje u školi i sl.
U nastavku slijede knjige i slikovnice na engleskom jeziku s glavnim likovima koji imaju slušnih problema:
Jenna Harmke: “Bessie Needs Hearing Aids“
Katie Petruzziello: “Mighty Mila”
Debbie Blackington: “Gracie’s Ears”
Raymond Antrobus: “Can Bears Ski?”
Maggie Klein: “Maxi’s Super Ears”
Ashley Machovec: “Mila Gets Her Super Ears”
Cece Bell: “El Deafo”
moje dijete ne čuje dobro 