VJEŽBA BR. 6 – Pjesme za razvoj govora

Tito Bilopavlović: “Bila jedna”

Bila jedna zvrckalica,

bila jedna trčkalica,

bila jedna mućkalica,

bila jedna durilica,

bila jedna žmurilica,

bila jedna pjevalica,

bila jedna gledalica,

bila jedna štipkalica,

bila jedna kričalica,

bila jedna češkalica,

bila jedna pričalica,

bila jedna greškalica,

bila jedna vickalica,

bila jedna smijalica,

bila jedna skakalica,

bila jedna plakalica,

bila jedna papalica,

bila jedna svadljivica,

bila jedna mirilica,

bila jedna svirilica,

a sve iza jednog lica.

Ime joj je Klinkilica.

Tito Bilopavlović: “Tko je to”

Vrlo je živ, živ,

vrlo je siv, siv.

Nije fin ko slavuj,

nije ljut ko kraguj.

Brz je letač,

loš je pjevač.

To zna već i barski žabac:

Ta se ptica zove … (vrabac).

Audiološke pretrage

Izvor Karolina Grabowska za Pexels.com

Tonska audiometrija (TA)

Tonska audiometrija znači određivanje najmanje glasnoće čistog tona kojeg ispitanik čuje (praga sluha). Ispituje se uz pomoć tonskog audiometra sa slušalicama u za to predviđenoj kabini, tihoj komori. Ispitivanje se provodi na nekoliko frekvencija, od niskih do visokih tonova. Dobivene točke se spajaju i tako se dobiva grafički prikaz praga sluha. Ispituje se tzv. zračna vodljivost, koja je prirodni način slušanja gdje zvuk zrakom kroz zvukovod dolazi na bubnjić i prenosi se dalje, te koštana vodljivost gdje se zvuk prenosi direktno na kost iza uha vibratorom i zaobilazi zvukovod, bubnjić i slušne koščice. Najmanja dob za tonsku audiometriju je po prilici tri godine, što varira od djeteta do djeteta. Vrlo je važno da tonsku audiometriju provodi iskusan audiološki tehničar, koji će prepoznati nehotično, ali i hotimično pogrešno prikazivanje praga sluha. U prvom slučaju kod velikih razlika u pragu sluha između dva uha uključit će zaglušivanje boljeg uha (u protivnom ton pušten na bolesno uho čuje se na drugoj strani, pa se na bolesnoj strani dobiva “bolji” rezultat). U drugom slučaju prepoznaje ispitanika koji je spreman “lažirati” nalaz zbog koristi.

Govorna audiometrija (GA)

Govorni audiogram mjeri postotak razabiranja riječi u uvjetima bez i s pozadinskom bukom. Dakle, umjesto čistog tona koristi se riječ koju ispitanik ponavlja. Mjeri se prag razabirljivosti, porast razabirljivosti porastom glasnoće i maksimalna razabirljivost. Pretraga uključuje nekoliko razina duž slušnog puta do tonskog audiograma.

Timpanometrija, timpanogram (TG)

U uho se postavlja sondica koja u sebi ima tri kanala: minijaturni zvučnik, mikrofon za snimanje vraćenog/reflektiranog zvuka i kanal kojim se mijenja tlak u zvukovodu s mjeračem. Timpanogram je krivulja koja pokazuje koliko se zvuka koji je pušten u zvukovod odbilo o bubnjić i vratilo u mikrofon. U normalnim uvjetima tlak iza bubnjića mora biti jednak atmosferskom, što je znak dobre funkcije Eustahijeve tube, kanala koji spaja srednje uho s početnim dijelom ždrijela. U zdravom uhu je najmanja refleksija zvuka od bubnjića kad je tlak u zvukovodu nepromijenjen. Ako iza bubnjića postoji negativan tlak (slabije radi E. tuba), optimalno područje provođenja zvuka postiže se tek kad u zvukovod primijenimo negativan tlak. Očitavši taj tlak na uređaju indirektno, doznajemo tlak u srednjem uhu. Ako je iza bubnjića sadržaj (sekret, gnoj, krv…), promjenom tlaka refleksija se ne mijenja, krivulja timpanograma je ravna. Dakle, timpanometrija nije metoda mjerenja sluha, nego govori o tlaku u srednjem uhu i njegovoj podatljivosti (elastičnost sistema bubnjić – slušne koščice). Pogodna je i za malu djecu jer nije potrebna suradnja.

Ako postoji rupica na bubnjiću, timpanometrija se ne može izvesti. U tom slučaju se uz pomoć istog uređaja mjeri prohodnost E. tube.

Kohleostapesni refleks (STAR-STApesni Refleks)

Uređaj za timpanometriju koristi se i za određivanje stapesnog refleksa. Kad se u uho pusti zvuk određene jakosti, refleksno se stisne mali mišić u srednjem uhu i promijeni podatljivost (pomičnost, elastičnost) sistema slušnih koščica, odnosno smanji provođenje zvuka prema unutarnjem uhu. Smatra se da je riječ o zaštitnom refleksu od prevelike buke. Refleks se koristi u dijagnostičke svrhe jer se signal do mišića prenosi putem ličnog živca, pa se može odrediti je li oštećenje ličnog živca iznad ili ispod spomenutog mišića. Kad je oštećenje sluha uzrokovano poremećajem receptora u pužnici, glasnoća zvuka potrebna za izazivanje refleksa je manja negoli je normalno.

Takav podatak služi za određivanje mjesta oštećenja sluha. Ukrućenje slušnih košćica kod bolesti srednjeg uha također se otkriva stapesnim refleksom. Otoskleroza je primjer takvog oboljena, a predstavlja relativno čest uzrok izlječivog oštećenje sluha. STAR se kao i timpanogram može izvesti bez suradnje ispitanika.

Evocirani slušni potencijali (BERA, ABR, BSR…)

Za ispitivanje funkcije slušnog puta dalje od uha prema mozgu, koristi se snimanje pobuđenih potencijala moždanog debla. Pretraga se provodi u zamračenoj tihoj komori, ležećki. Na oba uha ili iza njega, te na čelu ili ispod ruba kose na zatiljku ima zalijepljene male elektrode. Zvučni podražaj pobuđuje električne impulse u slušnom živcu, koji putuje prema mozgu. Živčane niti se prekapčaju u tzv. jezgrama, gdje postoje nakupine živčanih stanica. Kad impuls stigne u jezgru, odašilje se zajednički električni impuls većeg broja stanica, što se snima. Mjerenjem vremena potrebnog za stizanje impulsa do određene jezgre procjenjuje se funkcija slušnog puta i donese zaključci o mogućim poremećajima. Kod navedenog snimanja koriste se glasni zvukovi, puno glasniji od praga sluha. BERA se koristi i za traženje praga sluha kod osoba koje ne mogu surađivati, najčešće kod male djece. Dijete se mora prije snimanja pripremiti, da na pregled dođe umorno, jer se pretraga provodi na uspavanom djetetu. Prije početka se daje čepić sredstva za spavanje/umirenje. Postoji i tzv. screening BERA (screening-probir), automatizirano snimanje kojim se s velikom sigurnošću potvrđuje ima li dijete oštećenje sluha ili ne. Dijete također mora biti mirno, najbolje uspavano nakon hranjena, a snimanje je mnogo kraće i jednostavnije od standardnog postupka. Na glavu se prisloni slušalica s elektrodama i nije potrebno lijepljene. Ako je potrebna preciznija dijagnostika ili dijete nije prošlo na testu automatizirane BERA-e, potrebno je standardno snimanje.

Otoakustička emisija (OAE)

Relativno je nova pretraga, temeljena na zvuku stvorenom u pužnici, a snima se u tihoj komori. Postoji spontana emisija zvuka te nekoliko vrsta izazvane emisije. U uho se stavlja sondica sa zvučnikom i mikrofonom, a ispitanik ne mora ništa pokazivati. Rezultat se očitava uz pomoć kompjutora. Izostanak otoakustičke emisije povezan je s oštećenjem receptora, osjetilnih stanica u pužnici. Pretraga služi za potvrdu receptorskog oštećenja, i to prije nego što je ono vidljivo na tonskom audiogramu. OAE se kao i BERa koristi u ranoj dijagnostici sluha u djece. U našim rodilištima provodi se sveobuhvatni probir novorođenčadi na oštećenje sluha otoakustičkom emisijom. Ako novorođenče ne prođe test, odnosno pozitivno je na oštećenje sluha na OAE, može se reći da oštećenje vjerojatno postoji, no ne može se reći koliko je. Dodatna obrada i BERA daju preciznije informacije.

Izvor:

  1. doc. dr. sc. Mihael Ries: Audiološke pretrage; portal Vaše zdravlje; 2005. [https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/audioloske-pretrage]

PREPORUKA BR. 4 – Knjiga sa aktivnostima i igrama za ranu intervenciju u prvoj godini djetetova života

REBEKA BULAT: “BEBARIJE”

Rebeka Bulat: “Bebarije”

Na hrvatskom tržištu postoji mali broj kvalitetne literature i programa za rano poticanje razvoja i kognitivnih sposobnosti vlastitog djeteta. Knjiga “Bebarije” Rebeke Bulat sadrži 100 igara i aktivnosti utemeljenih na modernim saznanjima o ranom dječjem razvoju. Odnosi se na prvu godinu djetetova života, a namijenjena je za rad s djecom urednoga razvoja kao i za rad s djecom razvojnih poteškoća. Kako obiluje primjerima za poticanje djetetova razvoja u svim područjima, odličan je temelj za ranu intervenciju nagluhe / gluhe djece i za stvaranje što boljih razvojnih ishoda uz istovremeno razvijanje čvrste i sigurne povezanosti s djetetom.

Opis

Jeste li znali:

  • Da intelektualne sposobnosti vašeg djeteta ne ovise samo o genetskom faktoru već i o interakciji djeteta s vama i vanjskim svijetom?
  • Da se zahvaljujući ranoj simulaciji tijekom nekoliko godina života svake sekunde formira 700 neuronskih veza, takozvanih sinapsi, dijelom odgovornih za intelektualne sposobnosti vašeg djeteta?
  • Da kao roditelj imate moć utjecati na kognitivno – lingvističke, emocionalne i društvene kapacitete svojeg djeteta koji su neraskidivo isprepleteni u mozgu, a preduvjet su za uspjeh u školi, na radnom mjestu i općenito u životi?

“Emocionalno blagostanje i socijalana kompentencija ovise o vama kao roditelju, a važan su dio temelja za kongitivno – lingvističke sposobnosti. Razvidno je da izostanak stimulacije određenih regija u mozgu od najranije dobi može negativno utjecati na kognitivne funkcije djeteta u budućnosti. Kroz ovu će knjigu roditelj naučiti kako poticati zdrav razvoj emocionalnih, društvenih i intelektualnih sposobnosti djeteta: koje su korisne, a koje nekorisne ili štoviše štetne aktivnosti za njihovo dijete.” dr. Ranko Rajnović

Kako se koristiti ovom knjigom?1

Namjera je ove knjige pomoći roditeljima u razumijevanju dječjeg razvoja, razvijanju roditeljskih vještina te da inspirira roditelje na uživanje u zajedničkim aktivnostima s bebom tijekom čudesne prve godine života uz razvojno prikladne igre i aktivnosti.

Bebe mogu puno više nego što obično mislimo, a nova znanstvena istraživanja iz dana u dan donose nove i zanimljive spoznaje o njihovim sposobnostima.

Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sadrži pregled informacija vezanih uz razvoj djece tijekom prve godine života, a drugi je dio knjige podijeljen prema dobi djeteta, točnije prema tromjesečjima tijekom prve godine života. U tom smislu prvi dio je više teoretski, a drugi praktičan, iako se u cijeloj knjizi prožimaju spoznaje o ranom razvoju s praktičnim savjetima za roditelje. Aktivnosti koje se predlažu u drugom dijelu knjige okvirno daju ideje kako, s kojim svakodnevnim materijalima i kroz kakve podražaje možete podržavati rani razvoj svoje bebe. Pri tome treba uvijek voditi računa o individualnoj osobnosti svakog djeteta i preferencijama bebe prema određenim oblicima igre. Zapamtite, vaša je beba u tom smislu vaš najbolji učitelj.

Pregled razvoja pojedinih sposobnosti prema tromjesečjima pruža okvir unutar kojeg možete promatrati razvoj svoje bebe, ali je važno napomenuti da se ne radi o dijagnostičkom materijalu kojim se može ocijeniti bebin razvoj. Uvijek treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno pa je tako i u razvojnom smislu moguće da neke bebe neke vještine usvoje prije, a neke kasnije. Ipak, kako biste na vrijeme reagirali i pružili podršku svojoj bebi, treba obratiti pozornost na znakove upozorenja te se, u slučaju da bilo što primijetite, savjetovati sa stručnom osobom koja će moći procijeniti postoji li ili ne razvojni rizik kod vaše bebe.

Imajte na umu da se svaka beba razvija svojim ritmom i da svaka beba ima svoju jedinstvenu osobnost. U skladu s time omogućite bebi uživanje u onim aktivnostima koje su joj zanimljive i za koje je spremna. Pri tome obratite pozornost na djetetov interes, jer sve ono što zanima vašu bebu, pruža veliku priliku za učenje i razvoj. Ako joj neka igra ili aktivnost nije zanimljiva danas, pokušajte ponovo za nekoliko dana ili tjedana. Igrama koje su namijenjene za dob mlađu od dobi vaše bebe možete se koristiti i kasnije, sve dok beba za njih pokazuje zanimanje.

Uživajte u svojim bebama i provodite zajedno vrijeme u zabavi, jer uz zabavu se najbolje uči. A kad je riječ o učenju, iznenadit ćete se koliko i sami od beba možete naučiti, o njima, ali i o sebi.

Literatura:

  1. Bulat, R.: “Bebarije”, Harfa d.o.o., Split, 2014

PREPORUKA BR. 3 – Knjiga namijenjena roditeljima djece usporena govorno – jezičnog razvoja

RENATA RADE: “POTICANJE RANOG GOVORNO – JEZIČNOG RAZVOJA”

Renata Rade: “Poticanje ranog govorno – jezičnog razvoja”

Opis

Ovaj je priručnik dobrodošao svakom roditelju koji želi dobiti više informacija o poticanju razvoja govora djeteta. Oni koji u praksi rade s djecom koja imaju teškoće u govorno – jezičnom razvoju svakodnevno susreću zabrinute roditelje njihovih malih pacijenata. Zahvaljujući prof. Rade oni dobivaju cjelovite odgovore na mnoga pitanja koja postavljaju i terapeutu i sebi: kako početi, što vježbati, koliko vježbati kod kuće? Priručnik je sinteza višegodišnjeg rada autorice i njezine svakodnevne prakse, teorijskog znanja i razmišljanja, a pisan je jasnim, jednostavnim jezikom. Logopedu – terapeutu često nedostaje dobra suradnja s roditeljima. Ovaj će priručnik olakšati rad i roditeljima i terapeutima.

PREPORUKA BR. 2 – Slikovnice/knjige o slušnim poteškoćama

Dijete sa slušnim poteškoćama u jednom trenutku postane svjesno svojih aparatića/pužnica i počinje tražiti odgovore na pitanja poput onih zašto ne čuje dobro, kako izgleda proces dobivanja aparatića/pužnica, kako se uklopiti u društvo i  na puno drugih pitanja vezanih za sluh. Jedan od načina da dijete postane samosvjesno, da prepoznaje svoje vrijednosti, ali i ograničenja je kroz čitanje slikovnica i knjiga.

Na hrvatskom tržištu trenutno ne postoje knjige i slikovnice koje bi djetetu s oštećenjem sluha približile svijet sluha i proces dobivanja aparata, umjetnih pužnica te dale objašnjenja vezano za probleme sa kojima se oni suočavaju. Također bi kroz ovakve knjige i slikovnice čujuća djeca učila i upoznavala se sa sluhom, aparatima i sl., te na taj način naučila o različitostima gdje bi se stvorili preduvjeti za razumijevanje i prihvaćanje nagluhe i gluhe djece.

Trenutno što postoji je Neurothova brošura u tri djela o djevojci Paoli koja treba nositi slušne aparatiće. U tim brošurama opisani su pojedinačni koraci u cijelom procesu i objašnjeni su audiometrija, izrada umetka, ponašanje u školi i sl.

U nastavku slijede knjige i slikovnice na engleskom jeziku s glavnim likovima koji imaju slušnih problema:

Jenna Harmke: “Bessie Needs Hearing Aids

Katie Petruzziello: “Mighty Mila”

Debbie Blackington: “Gracie’s Ears”

Raymond Antrobus: “Can Bears Ski?”

Maggie Klein: “Maxi’s Super Ears”

Ashley Machovec: “Mila Gets Her Super Ears”

Cece Bell: “El Deafo”

PREPORUKA BR. 1 – Vježbenica za učenje ispravnog izgovora glasova

KATICA PUŠKARIĆ: “KAD GLASOVI ZAPINJU”

Katica Puškarić: “Kada glasovi zapinju”

Opis

Priručnik i vježbenica za učenje i uvježbavanje ispravnog izgovora glasova za uvježbavanje glasovne raščlambe i povezivanje za obogačivanje jezične produkcije.

Vježbenica “Kad glasovi zapinju” zamišljena je kao radni materijal koji kroz stručno osmišljene i ponuđene liste riječi, autorsko poigravanje glasovima, riječima i rečenicama uz profesionalne crteže i ilustracije služi logopedima, učiteljima, odgojiteljima i roditeljima u radu s djecom koja imaju poteškoće u izgovaranju glasova, glasovnom raščlanjivanju i povezivanju, jezičnom segmentiranju, usvajanju čitanja i pisanja, te usvajanju i razumijevanju pojmova. Obrađeni su najučestaliji poremećeni glasovi našeg jezičnog sustava: S, Z, C, Č, Š, Ž, DŽ, Đ, Ć, L, R, LJ, K, G i skupine za njihovo uzajamno razlikovanje: S-Z-C, Č-Š-Ž, S-C-Z-Č-Š-Ž, Č-Ć, L-R.

Međunarodni dan sluha i slušanja

Međunarodni dan sluha i slušanja slavi se svake godine 03. ožujka, a ovogodišnja tema bila je „Hearing for life. Don’t let hearing loss limit you“ („Ne dopustite da Vas oštećenje sluha ograničava“).

Slika

 

Jedna od najčešćih zabluda s kojom sam se susretala u ove četiri godine je pitanje, možda čak i više nedoumica: „Pa kako to misliš da ne čuje?! Pa ona čuje! Vidi kako reagira!“. Moja curica čuje i reagira, ali koliko jasno i koliko dobro je jedno od najvažnijih i najbitnijih pitanja. Meni osobno je najbolja usporedba sluha sa vidom. Ako osoba uopće ne vidi, ona je slijepa, a ako osoba uopće ne čuje, ona je gluha. Ali ako osoba vidi lošije i njezina vidna slika nije jasna, ona nosi naočale ili leće da bi dobila jasniju sliku. Ako je osoba nagluha, potrebno joj je slušno pomagalo pomoću kojeg se stvara jasnija glasovna slika. Kada postoji jasna glasovna slika postoji slušno razumijevanje koje vodi do govora. Zato drage mame i tate, ukoliko imate dijete sa slušnim poteškoćama, nemojte nakon prvotnoga šoka, i dalje negirati da postoje poteškoće. Na svaku poteškoću se može utjecati ako se brzo, rano i dovoljno dobro reagira. Djeca koja imaju slušnih problema i dalje mogu voditi uspješan život. One su super pametne glave koje svoj „nedostatak“ kompenziraju na vrlo dobar i kvalitetan način. Ako ih na taj način promatrate, ovogodišnji moto je u potpunosti točan.

Povodom obilježavanja ovog dana, Hrvatski savez gluhih i nagluhih dobio je financijsku potporu World Hearing Forum – a, World Health Organization (WHO) i Coalition for Global Hearing Health (CGHH) za provedbu aktivnosti informiranja svih roditelja o mogućnostima rane intervencije ukoliko sumnjaju na oštećenje sluha svog djeteta. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Kabinetom za oštećenja sluha u Centru za rehabilitaciju na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez gluhih i nagluhih će u pedijatrijskim ordinacijama na području Republike Hrvatske pružati informacije o prepoznavanju oštećenja sluha, te načinima rehabilitacije i mjestu na koje se mogu obratiti za daljnju pomoć dijeljenjem besplatnih letaka.

Link na letak:

Letak

Više o svjetskom danu slušanja:

Svjetski dan slušanja

Izvor:
Hrvatski savez gluhih i nagluhih

 

 

Fowler – Sabinova metoda

Jedan od načina određivanja gubitka sluha je izračun njegovog postotka gubitka po Fowler – Sabinovoj metodi. Postotak gubitka sluha služi kao osnova za izračunavanje postotka težine invaliditeta i da pruži realne podatke o težini oštećenja sluha na osnovi čega se osiguravaju određena prava.

Nakon što se odredi pouzdan audiogram, kreće se u određivanje postotka oštećenja sluha prema Fowler – Sabinovoj metodi. Na osnovu brojnih ispitivanja dokazano je da su četiri frekvencije (512, 1024, 2048 i 4096 Hz) najvažnije za razumijevanja govora i učestvuju u njegovoj percepciji retrospektivno sa 15%, 30%, 40% i 15%. Gubitak u decibelima po svakoj frekvenciji nosi u gornjim okvirima i odgovarajući postotak oštećenja na svakom uhu posebno što je prikazano u tablici. Na zapisu tonalnog audiograma se očita, za svaku od navedenih frekvencija, gubitak sluha u decibelima, na osnovu kojeg se iz tablica dobiva i oštećenje sluha u postotcima. Suma svih tih vrijednosti za sve četiri frekvencije daje ukupan postotak oštećenja sluha na jednom uhu. Obostrano oštećenje sluha se izračunava tako što se na sedmerostruku vrijednost postotka boljeg uha doda oštećenje slabijeg i sve podijeli sa 8. Iz toga se vidi da u proračunu obostranog oštećenja sluha sedam puta veći udio ima bolja strana nego lošije, jer se slušanje uglavnom i odvija preko boljeg uha. Također se iz tablice vidi da najveći udio u gubitku sluha ima visoka frekvencija od 2048 Hz, što je posljedica činjenice da u razumijevanju govora imaju visoki formati, koji si po intenzitetu znatno slabiji od dubokih frekvencija.

 

 

Gubitak u decibelima

Frekvencija

512

1024 2048 4096

10

0,2 0,3 0,4 0,1

15

0,5 0,9 1,3

0,3

20

1,1 2,1 2,9

0,9

25

1,8 3,6 4,9

1,7

30

2,6 5,4 7,3

2,7

35

3,7 7,7 9,8

3,8

40

4,9 10,2 12,9

5,0

45

6,3 13,0 17,3

6,4

50

7,9 15,7 22,4

8,0

55

9,6 19,0 25,7

9,7

60

11,3 21,5 28

11,2

65

12,8 23,5 30,2 12,5
70 13,8 25,5 32,2

13,5

75

14,6 27,2 34 14,2
80 14,8 28,8 35,8

14,6

85

14,9 29,8 37,5 14,8
90 15,0 29,9 39,2

14,9

95 30 40

15,0

Tablica 1. Fowler – Sabinove tablice

 


 Suma gubitka boljeg uha pomnožena sa 7 ………. A

Suma gubitka slabijeg uha ……… B

A+B=C

C:8= postotak gubitka sluha


 

Za pomoć pri računanju postotka gubitka sluha mogu pomoći i sljedeće aplikacije:

GooglePlay Store: Fowler – Sabine aplikacija (GooglePlay)

App Store: Fowler aplikacija (App Store)

 

Nakon što audiolog napiše nalaz moguće je ostvariti određena prava zbog tjelesnih oštećenja. U nastavku je poveznica za zakon o listi tjelesnih oštećenja.

Zakon

 

Sluh i nagluhost

Slušni aparat čovjeka se sastoji od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, živčanih puteva i centara za sluh koji se nalaze u mozgu. Polukružni kanali služe za održavanje ravnoteže, a u pužnici je smješten organ sluha koji omogućuje da čujemo zvuk.

Nagluhost/oštećenje sluha se  prema lokaciji dijeli na koduktivnu/provodnu (Hypoacusis conductiva), perceptivnu/zamjedbenu (Hypoacusis preceptiva) i mješovitu (Hypoacusis mixta).

 

KONDUKTIVNA NAGLUHOST

  • otežano je provođenje zvučnog vala u unutarnje uho jer je mjesto oštećenja u vanjskom ili srednjem uhu;
  • naziva se i provodna nagluhost budući da je riječ o oštećenju zračne i koštane vodljivosti zvuka (npr. malformacija srednjeg i vanjskog uha, ograničena pokretljivost bubnjića i sl.).

 

PERCEPTIVNA NAGLUHOST

  • odnosi se na poremećaj zamjećivanja frekvencije i intenziteta slušne poruke;
  • zahvaća unutarnje uho ili slušni živac koji je odgovoran za provođenje slušnih podražaja prema mozgu;
  • uzroci: upala unutarnjeg uha, urođena nagluhost, Meruerova bolest i sl.

 

MJEŠOVITA NAGLUHOST

  • konduktivna i perceptivna nagluhost.

 

 

Izvor: MED – EL Youtube Channel