O slušnoj percepciji

Više o psihoakustici, tj. o slušnoj percepciji nalazi se u sljedećem članku. Članak donosi opis fenomena koji se odnosi na reakciju čovjeka – slušatelja na akustički signal, tj. distinkciju između fizičkog opisa zvuka i njegove reakcije na zvuk. Objašnjene su sljedeće teme/pojmovi:

  • prag sluha i tonalna audiometrija,
  • glasnoća,
  • tonska visina,
  • diferencijalni prag,
  • maskiranje,
  • kritični pojas – critical badwidth,
  • lokalizacija izvora zvuka u prostoru,
  • analiza zvučnog okruženja.

VJEŽBA BR.3 – Vježbe za pokretljivost jezika

Na internetskim stranicama dječjeg vrtića “Fijolica” nalazi se zanimljiv članak o veselim vježbama za pokretljivost jezika. U nastavku donosim cijeli članak koji je pripremila Tatjana Nikolajevna Bubek, stručni suradnik – logoped.

VESELE VJEŽBE ZA POKRETLJIVOST JEZIKA

Dijete usvaja govor slušajući ga i govoreći, odnosno uz pomoć osjetila za sluh i govornih organa. No veliku ulogu u razvoju govora ima i motorika, posebno mikromotorika. Odgojitelji (roditelji) mogu raznim igrama potaknuti mikromotoriku, a tako i pokretljivost i koordinaciju rada artikulacijskih organa.

Artikulacijska je gimnastika skup ciljano odabranih vježbi koje pomažu jačanju mišića pokretnih organa artikulacijskog aparata i razvoju snage, spretnosti i diferenciranoj pokretljivosti tih organa te tako pomaže razviti posebne pokrete govornih organa. Ove vježbe odgojitelji i roditelji mogu provoditi uz savjet logopeda. Vježbe se provode od jednostavnijih prema složenijima (svakodnevno ne dulje od 5 minuta), a trebaju se uobličiti u igru te im dati zabavne nazive. Mogu se provoditi prije doručka, kada djeca sjede za stolovima, a položaj mora biti opušten uz ravno držanje. Primjerice, dok sva djeca sjede za stolom i čekaju ručak odgojitelji kažu djeci da se usne mogu smješkati, a kada se smješkaju pokazuju zube. Usne se mogu i istezati poput surle, donja vilica je spušta i podiže – tako otvaramo usta i zatvaramo. Jezik može izvoditi razne pokrete: gore-dolje, lijevo-desno, naprijed-nazad. Ova igra trebala bi biti početna i uvod za daljnji rad, a može se koristiti s djecom od 3 do 4 godine. Starijoj djeci, odnosno od 4 do 5 godina, uz prethodnu igru dodaju se novi pojmovi: gornja i donja usna, gornji i donji zubi, alveole te više treba obratiti pažnju na pokrete usana i jezika. Može se promatrati jezik kako mijenja oblik od širokog prema uskom i slično. Kada djeca to usvoje, dodaje se razlikovanje vrha i leđa jezika i to u dobi od 5 do 6 godina. Djeca pred polazak u školu, odnosno od 6 do 7 godina znat će izvesti sve gore navedeno i sve pojmove te se može uvesti još povezivanje pokreta usana i jezika s izgovaranjem određenih glasova. Primjerice: „Kada izgovaramo iiiii usne se smješkaju, a kada izgovaramo aaaaaa usta se široko otvaraju. Kada izgovaramo uuuu usne se istežu poput surle.“ Ovakvim i sličnim igrama odgojitelji i roditelji, koji nisu stručne osobe u području rehabilitacije govora, nikako ne mogu odmoći ili naštetiti izgovoru djeteta nego samo pomoći i poboljšati postojeće stanje te djelovati preventivno.

Vježbe za osnovne pokrete i položaje artikulacijskih organa:

1. Zadržavanje usana u položaju „osmijeh“ ili „ograda“ tako da su zubi vidljivi

Slika 1

Slika 1b

2. Istezanje usana u položaj „surla“

Slika 2
3. Naizmjenično prva i druga vježba

Slika 3
4. Mirno otvaranje i zatvaranje usta, usne su u položaju osmijeha

5. Jezik širok kao „palačinka“

Slika 4
6. Jezik uzak kao „iglica“

Slika 5

7. Naizmjenično širok-uzak jezik

Slika 6
8. Dignuti vrh jezika iza gornjih zuba i držati nekoliko sekundi – jezik kao „jedrilica“

Slika 7
9. Naizmjenično jezik gore-dolje

Slika 8
10. Naizmjenično jezik lijevo-desno- jezik kao „sat“ (brada miruje!)

Slika 9
11. Oblizati gornje zube s unutarnje strane (brada miruje!) – jezik kao „četkica za zube“

Slika 10
12. Oblizati donje zube s unutarnje strane (brada miruje!) – jezik kao „četkica za zube“

Slika 11

13. Naizmjenično uvlačenje jezika u dubinu usne šupljine i približavanje donjim prednjim zubima- jezik kao „most“

Slika 12

Nakon ovladavanja navedenih vježbi, trebaju uslijediti specijalizirane vježbe za poremećen izgovor određenih glasova. Te bi se vježbe trebale provoditi individualno i ne bih savjetovala provođenje u odgojnoj grupi kako ne bi došlo do učvršćivanja pogrešnog izgovora jer se odgojitelji, zbog opsežnosti posla i velikog broja djece u skupinama, ne mogu posvetiti samo jednom djetetu i pažljivo promatrati što radi.

 

Link na članak: Vesele vježbe

 

Izvor:
Dječji vrtić “Fijolica” Prelog

Međunarodni dan sluha i slušanja

Međunarodni dan sluha i slušanja slavi se svake godine 03. ožujka, a ovogodišnja tema bila je „Hearing for life. Don’t let hearing loss limit you“ („Ne dopustite da Vas oštećenje sluha ograničava“).

Slika

 

Jedna od najčešćih zabluda s kojom sam se susretala u ove četiri godine je pitanje, možda čak i više nedoumica: „Pa kako to misliš da ne čuje?! Pa ona čuje! Vidi kako reagira!“. Moja curica čuje i reagira, ali koliko jasno i koliko dobro je jedno od najvažnijih i najbitnijih pitanja. Meni osobno je najbolja usporedba sluha sa vidom. Ako osoba uopće ne vidi, ona je slijepa, a ako osoba uopće ne čuje, ona je gluha. Ali ako osoba vidi lošije i njezina vidna slika nije jasna, ona nosi naočale ili leće da bi dobila jasniju sliku. Ako je osoba nagluha, potrebno joj je slušno pomagalo pomoću kojeg se stvara jasnija glasovna slika. Kada postoji jasna glasovna slika postoji slušno razumijevanje koje vodi do govora. Zato drage mame i tate, ukoliko imate dijete sa slušnim poteškoćama, nemojte nakon prvotnoga šoka, i dalje negirati da postoje poteškoće. Na svaku poteškoću se može utjecati ako se brzo, rano i dovoljno dobro reagira. Djeca koja imaju slušnih problema i dalje mogu voditi uspješan život. One su super pametne glave koje svoj „nedostatak“ kompenziraju na vrlo dobar i kvalitetan način. Ako ih na taj način promatrate, ovogodišnji moto je u potpunosti točan.

Povodom obilježavanja ovog dana, Hrvatski savez gluhih i nagluhih dobio je financijsku potporu World Hearing Forum – a, World Health Organization (WHO) i Coalition for Global Hearing Health (CGHH) za provedbu aktivnosti informiranja svih roditelja o mogućnostima rane intervencije ukoliko sumnjaju na oštećenje sluha svog djeteta. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Kabinetom za oštećenja sluha u Centru za rehabilitaciju na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez gluhih i nagluhih će u pedijatrijskim ordinacijama na području Republike Hrvatske pružati informacije o prepoznavanju oštećenja sluha, te načinima rehabilitacije i mjestu na koje se mogu obratiti za daljnju pomoć dijeljenjem besplatnih letaka.

Link na letak:

Letak

Više o svjetskom danu slušanja:

Svjetski dan slušanja

Izvor:
Hrvatski savez gluhih i nagluhih