PREPORUKA BR. 3 – Knjiga namijenjena roditeljima djece usporena govorno – jezičnog razvoja

RENATA RADE: “POTICANJE RANOG GOVORNO – JEZIČNOG RAZVOJA”

Renata Rade: “Poticanje ranog govorno – jezičnog razvoja”

Opis

Ovaj je priručnik dobrodošao svakom roditelju koji želi dobiti više informacija o poticanju razvoja govora djeteta. Oni koji u praksi rade s djecom koja imaju teškoće u govorno – jezičnom razvoju svakodnevno susreću zabrinute roditelje njihovih malih pacijenata. Zahvaljujući prof. Rade oni dobivaju cjelovite odgovore na mnoga pitanja koja postavljaju i terapeutu i sebi: kako početi, što vježbati, koliko vježbati kod kuće? Priručnik je sinteza višegodišnjeg rada autorice i njezine svakodnevne prakse, teorijskog znanja i razmišljanja, a pisan je jasnim, jednostavnim jezikom. Logopedu – terapeutu često nedostaje dobra suradnja s roditeljima. Ovaj će priručnik olakšati rad i roditeljima i terapeutima.

PREPORUKA BR. 2 – Slikovnice/knjige o slušnim poteškoćama

Dijete sa slušnim poteškoćama u jednom trenutku postane svjesno svojih aparatića/pužnica i počinje tražiti odgovore na pitanja poput onih zašto ne čuje dobro, kako izgleda proces dobivanja aparatića/pužnica, kako se uklopiti u društvo i  na puno drugih pitanja vezanih za sluh. Jedan od načina da dijete postane samosvjesno, da prepoznaje svoje vrijednosti, ali i ograničenja je kroz čitanje slikovnica i knjiga.

Na hrvatskom tržištu trenutno ne postoje knjige i slikovnice koje bi djetetu s oštećenjem sluha približile svijet sluha i proces dobivanja aparata, umjetnih pužnica te dale objašnjenja vezano za probleme sa kojima se oni suočavaju. Također bi kroz ovakve knjige i slikovnice čujuća djeca učila i upoznavala se sa sluhom, aparatima i sl., te na taj način naučila o različitostima gdje bi se stvorili preduvjeti za razumijevanje i prihvaćanje nagluhe i gluhe djece.

Trenutno što postoji je Neurothova brošura u tri djela o djevojci Paoli koja treba nositi slušne aparatiće. U tim brošurama opisani su pojedinačni koraci u cijelom procesu i objašnjeni su audiometrija, izrada umetka, ponašanje u školi i sl.

U nastavku slijede knjige i slikovnice na engleskom jeziku s glavnim likovima koji imaju slušnih problema:

Jenna Harmke: “Bessie Needs Hearing Aids

Katie Petruzziello: “Mighty Mila”

Debbie Blackington: “Gracie’s Ears”

Raymond Antrobus: “Can Bears Ski?”

Maggie Klein: “Maxi’s Super Ears”

Ashley Machovec: “Mila Gets Her Super Ears”

Cece Bell: “El Deafo”

Kako čitati zajedno: savjeti za roditelje nagluhe/gluhe djece

Photo by Lina Kivaka on Pexels.com

Roditelji imaju ključnu ulogu u promicanju razvoja pismenosti svoje djece. Ako roditelji vrtićkoj djeci pročitaju pet slikovnica dnevno, djeca čuju oko 1,4 milijuna riječi više od vršnjaka kojima se nikada ne čita. Djeca započinju sa učenjem pismenosti već pri samom rođenju gdje kako oni rastu tako uče složenije strukture i pravila jezika, povećavaju svoj vokabular i razvijaju komunikacijske vještine. Čitanjem se kod djeteta potiče razvoj govora, percepcije, pamćenja, potiče se kreativnost i kritičko razmišljanje i na taj način pripremamo dijete za samostalno čitanje. Iskustva djece u ranim godinama vezano za njihovu pismenost pružaju temelj za njihov kasniji razvoj pismenosti i ključna su za njihov razvoj motivacije za učenje čitanja i pisanja. Uključenost roditelja je ključan čimbenik u razvoju razvojne vještine pismenosti djece, pogotovo se to odnosi na djecu sa slušnim problemima gdje je roditelja potrebno uključiti u što raniju intervenciju. Međutim, roditelji često čitaju na ne interaktivni način, stoga je potrebno primijeniti nekoliko savjeta i strategija da bi čitanje bilo uspješno. Čitanje knjiga priča je najučinkovitije kada su djeca aktivno uključena u čitalačku aktivnost. Ono zahtjeva od odraslih da „čitaju sa svojim djetetom umjesto da čitaju svom djetetu“. Interaktivno čitanje definira se kao čitanje naglas koje uključuje razgovore i uključivanje djeteta u aktivnost čitanja. Odrasla osoba može uključiti dijete sa postavljanjem pitanja, povezivanjem priča s osobnim iskustvom, aktivno reagiranjem na inicijativu djeteta i pružanje pozitivnih povratnih informacija.

U nastavku je dano nekoliko savjeta kako čitati djeci koja imaju slušne poteškoće:

  1. Potrebno je što češće čitati svojem djetetu.
  2. Potrebno je odabrati knjigu koja zanima dijete. Za manju djecu su dobre knjige koje se rimuju ili ponavljaju isti zvuk.
  3. Potrebno je postepeno povećavati vrijeme čitanja.
  4. Neka roditelj koristi metode interaktivnog čitanja.
  5. Potrebno je čitati istu priču iznova i ukoliko je potrebno dodatno objasniti priču. Na taj način roditelj djetetu objašnjavate riječ koju nije razumio.
  6. Neka dijete vrti stranice, dodiruje slike, otvara i zatvara prozorčiće.
  7. Potrebno je pokazivati riječi dok roditelj čita i koristiti jednostavnije znakove koje objašnjavaju pojmove u knjigama.
  8. Potrebno je stvoriti ugodnu okolinu za čitanje i pozitivno okruženje.
  9. Neka roditelj bude zanimljiv pripovjedač koji koristi različite tonalitete, jačinu glasa, koji je energičan i neka njegov glas izazove emocije koje će djetetu pružiti određeni kontekst uz slike.
  10. Neka roditelj postavi djetetu jednostavna pitanja o priči i na taj način će se dijete  uključiti u priču (npr. ukoliko u priči postoji pas, možete pitati koje je boje pas)
  11. Potrebno je učlaniti dijete u knjižnicu.

Interaktivna strategija čitanja prema Dirkisu i Wautersu (2015.):

  1. Dajte djetetu priliku da drži knjigu i okreće stranice.
  2. Slijedite djetetov trag.
  3. Predstavite knjigu razgovarajući o naslovnici.
  4. Koristite materijale i/ili igračke.
  5. Ostavite dovoljno vremena za promatranje, obradu i odgovor.
  6. Razradite djetetove ideje.
  7. Pohvalite dijete.
  8. Postavljajte pitanja o priči.
  9. Povežite sadržaj knjige s osobnim djetetovim prethodnim iskustvom.
  10. Pokažite na slike i/ili riječi.
  11. Koristite mimiku, držanje tijela, glas i znakove.
  12. Razmislite o priči.
  13. Ponovno pročitajte priče.

Zajedničko čitanje knjiga ima dvostruku korist: to je odličan način da se roditelj poveže sa svojim djetetom uz istovremeno pomaganje u razvoju tog djeteta. Na taj način roditelj daje djetetu veliki dar koji će trajati cijeli život – ljubav prema knjigama.

Literatura:

  1. Loes Wauters and Evelien Dirks: Interactive Reading with Young Deaf and Hardof-Hearing Children in eBooks Versus Print Books; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2017; 243–252
  2. Evelien Dirks and Loes Wauters: It Takes Two to Read: Interactive Reading with Young Deaf and Hard-of-Hearing Children; Journal of Deaf Studies and Deaf Education; 2018; 261–270
  3. https://www.readingrockets.org/article/reading-together-tips-parents-children-hearing-loss-or-deafness
  4. https://bold.expert/how-do-deaf-or-hard-of-hearing-children-learn-to-read/
  5. https://www.babyhearing.org/language-learning/reading-ideas-for-deaf-children

PREPORUKA BR. 1 – Vježbenica za učenje ispravnog izgovora glasova

KATICA PUŠKARIĆ: “KAD GLASOVI ZAPINJU”

Katica Puškarić: “Kada glasovi zapinju”

Opis

Priručnik i vježbenica za učenje i uvježbavanje ispravnog izgovora glasova za uvježbavanje glasovne raščlambe i povezivanje za obogačivanje jezične produkcije.

Vježbenica “Kad glasovi zapinju” zamišljena je kao radni materijal koji kroz stručno osmišljene i ponuđene liste riječi, autorsko poigravanje glasovima, riječima i rečenicama uz profesionalne crteže i ilustracije služi logopedima, učiteljima, odgojiteljima i roditeljima u radu s djecom koja imaju poteškoće u izgovaranju glasova, glasovnom raščlanjivanju i povezivanju, jezičnom segmentiranju, usvajanju čitanja i pisanja, te usvajanju i razumijevanju pojmova. Obrađeni su najučestaliji poremećeni glasovi našeg jezičnog sustava: S, Z, C, Č, Š, Ž, DŽ, Đ, Ć, L, R, LJ, K, G i skupine za njihovo uzajamno razlikovanje: S-Z-C, Č-Š-Ž, S-C-Z-Č-Š-Ž, Č-Ć, L-R.

VJEŽBA BR. 4 – Brojalice za razvoj govora

Iz knjige “Dosadno mi je – što da radim” skupine autora dostupne su sljedeće brojalice koje pomažu u razvoju govora:

ANDER VANDER

Ander, vander,

zelen tuš,

krpa, roja,

van!

ANCE FABE

Ance, fabe,

domuni,

ikus, pikus,

bomboli,

kos,

pum!

ENA VENA

Ena, vena,

vukla, tena,

tan, tun,

vrši, plot,

ge, gu,

got!

ENKETE PENKETE

Enkete, penkete

cukerte, me,

abule, fabule,

domine,

eks,

perlem,

fu,

indi, fore, aine,

raus!

(Brojalice su izabrane iz rukopisnih zbirki Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.)

Međunarodni dan sluha i slušanja

Međunarodni dan sluha i slušanja slavi se svake godine 03. ožujka, a ovogodišnja tema bila je „Hearing for life. Don’t let hearing loss limit you“ („Ne dopustite da Vas oštećenje sluha ograničava“).

Slika

 

Jedna od najčešćih zabluda s kojom sam se susretala u ove četiri godine je pitanje, možda čak i više nedoumica: „Pa kako to misliš da ne čuje?! Pa ona čuje! Vidi kako reagira!“. Moja curica čuje i reagira, ali koliko jasno i koliko dobro je jedno od najvažnijih i najbitnijih pitanja. Meni osobno je najbolja usporedba sluha sa vidom. Ako osoba uopće ne vidi, ona je slijepa, a ako osoba uopće ne čuje, ona je gluha. Ali ako osoba vidi lošije i njezina vidna slika nije jasna, ona nosi naočale ili leće da bi dobila jasniju sliku. Ako je osoba nagluha, potrebno joj je slušno pomagalo pomoću kojeg se stvara jasnija glasovna slika. Kada postoji jasna glasovna slika postoji slušno razumijevanje koje vodi do govora. Zato drage mame i tate, ukoliko imate dijete sa slušnim poteškoćama, nemojte nakon prvotnoga šoka, i dalje negirati da postoje poteškoće. Na svaku poteškoću se može utjecati ako se brzo, rano i dovoljno dobro reagira. Djeca koja imaju slušnih problema i dalje mogu voditi uspješan život. One su super pametne glave koje svoj „nedostatak“ kompenziraju na vrlo dobar i kvalitetan način. Ako ih na taj način promatrate, ovogodišnji moto je u potpunosti točan.

Povodom obilježavanja ovog dana, Hrvatski savez gluhih i nagluhih dobio je financijsku potporu World Hearing Forum – a, World Health Organization (WHO) i Coalition for Global Hearing Health (CGHH) za provedbu aktivnosti informiranja svih roditelja o mogućnostima rane intervencije ukoliko sumnjaju na oštećenje sluha svog djeteta. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Kabinetom za oštećenja sluha u Centru za rehabilitaciju na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez gluhih i nagluhih će u pedijatrijskim ordinacijama na području Republike Hrvatske pružati informacije o prepoznavanju oštećenja sluha, te načinima rehabilitacije i mjestu na koje se mogu obratiti za daljnju pomoć dijeljenjem besplatnih letaka.

Link na letak:

Letak

Više o svjetskom danu slušanja:

Svjetski dan slušanja

Izvor:
Hrvatski savez gluhih i nagluhih

 

 

Fowler – Sabinova metoda

Jedan od načina određivanja gubitka sluha je izračun njegovog postotka gubitka po Fowler – Sabinovoj metodi. Postotak gubitka sluha služi kao osnova za izračunavanje postotka težine invaliditeta i da pruži realne podatke o težini oštećenja sluha na osnovi čega se osiguravaju određena prava.

Nakon što se odredi pouzdan audiogram, kreće se u određivanje postotka oštećenja sluha prema Fowler – Sabinovoj metodi. Na osnovu brojnih ispitivanja dokazano je da su četiri frekvencije (512, 1024, 2048 i 4096 Hz) najvažnije za razumijevanja govora i učestvuju u njegovoj percepciji retrospektivno sa 15%, 30%, 40% i 15%. Gubitak u decibelima po svakoj frekvenciji nosi u gornjim okvirima i odgovarajući postotak oštećenja na svakom uhu posebno što je prikazano u tablici. Na zapisu tonalnog audiograma se očita, za svaku od navedenih frekvencija, gubitak sluha u decibelima, na osnovu kojeg se iz tablica dobiva i oštećenje sluha u postotcima. Suma svih tih vrijednosti za sve četiri frekvencije daje ukupan postotak oštećenja sluha na jednom uhu. Obostrano oštećenje sluha se izračunava tako što se na sedmerostruku vrijednost postotka boljeg uha doda oštećenje slabijeg i sve podijeli sa 8. Iz toga se vidi da u proračunu obostranog oštećenja sluha sedam puta veći udio ima bolja strana nego lošije, jer se slušanje uglavnom i odvija preko boljeg uha. Također se iz tablice vidi da najveći udio u gubitku sluha ima visoka frekvencija od 2048 Hz, što je posljedica činjenice da u razumijevanju govora imaju visoki formati, koji si po intenzitetu znatno slabiji od dubokih frekvencija.

 

 

Gubitak u decibelima

Frekvencija

512

1024 2048 4096

10

0,2 0,3 0,4 0,1

15

0,5 0,9 1,3

0,3

20

1,1 2,1 2,9

0,9

25

1,8 3,6 4,9

1,7

30

2,6 5,4 7,3

2,7

35

3,7 7,7 9,8

3,8

40

4,9 10,2 12,9

5,0

45

6,3 13,0 17,3

6,4

50

7,9 15,7 22,4

8,0

55

9,6 19,0 25,7

9,7

60

11,3 21,5 28

11,2

65

12,8 23,5 30,2 12,5
70 13,8 25,5 32,2

13,5

75

14,6 27,2 34 14,2
80 14,8 28,8 35,8

14,6

85

14,9 29,8 37,5 14,8
90 15,0 29,9 39,2

14,9

95 30 40

15,0

Tablica 1. Fowler – Sabinove tablice

 


 Suma gubitka boljeg uha pomnožena sa 7 ………. A

Suma gubitka slabijeg uha ……… B

A+B=C

C:8= postotak gubitka sluha


 

Za pomoć pri računanju postotka gubitka sluha mogu pomoći i sljedeće aplikacije:

GooglePlay Store: Fowler – Sabine aplikacija (GooglePlay)

App Store: Fowler aplikacija (App Store)

 

Nakon što audiolog napiše nalaz moguće je ostvariti određena prava zbog tjelesnih oštećenja. U nastavku je poveznica za zakon o listi tjelesnih oštećenja.

Zakon

 

Sluh i nagluhost

Slušni aparat čovjeka se sastoji od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, živčanih puteva i centara za sluh koji se nalaze u mozgu. Polukružni kanali služe za održavanje ravnoteže, a u pužnici je smješten organ sluha koji omogućuje da čujemo zvuk.

Nagluhost/oštećenje sluha se  prema lokaciji dijeli na koduktivnu/provodnu (Hypoacusis conductiva), perceptivnu/zamjedbenu (Hypoacusis preceptiva) i mješovitu (Hypoacusis mixta).

 

KONDUKTIVNA NAGLUHOST

  • otežano je provođenje zvučnog vala u unutarnje uho jer je mjesto oštećenja u vanjskom ili srednjem uhu;
  • naziva se i provodna nagluhost budući da je riječ o oštećenju zračne i koštane vodljivosti zvuka (npr. malformacija srednjeg i vanjskog uha, ograničena pokretljivost bubnjića i sl.).

 

PERCEPTIVNA NAGLUHOST

  • odnosi se na poremećaj zamjećivanja frekvencije i intenziteta slušne poruke;
  • zahvaća unutarnje uho ili slušni živac koji je odgovoran za provođenje slušnih podražaja prema mozgu;
  • uzroci: upala unutarnjeg uha, urođena nagluhost, Meruerova bolest i sl.

 

MJEŠOVITA NAGLUHOST

  • konduktivna i perceptivna nagluhost.

 

 

Izvor: MED – EL Youtube Channel

 

Razvoj djeteta od rođenja do treće godine

Prve tri godine djetetova života su definirane kao najbitnije, gdje je njihov razvoj iznimno brz i bogat. Svako dijete ima svoj potencijal, a na nama roditeljima je da ga njegujemo i potičemo sukladno njegovim mogućnostima, te da ga odgojimo u emocionalno, socijalno i intelektualno sposobno i stabilno dijete .

Educirajući se o razvoju djeteta u trećoj godini života, naišla sam na letak OB Dubrovnik koji pruža informacije o pojedinim fazama djetetova razvoja i dobra je osnova za daljnje vlastito educiranje. U nastavku sam izdvojila najbitnije dijelove letka.

0-1 GODINA

01

02

03

1-2 GODINA

04

05

2-3 GODINA

06

07

 

Link na letak:

Razvoj djeteta od rođenja do treće godine