VJEŽBA BR. 7 – Logopedske vježbe za glas Š

Izvor: Pinterest
  • Izgovarajte logatome, a dijete neka ponovi:

ŠA , ŠE , ŠI , ŠO , ŠU
AŠA , EŠE , IŠI , OŠO , UŠU
AŠ , EŠ , IŠ , OŠ , UŠ

  • Riječi za vježbanje glasa “Š”, a dijete neka ponovi:

ŠKAKLJANJE, ŠKARE, ŠKOLA, ŠKOLJKA, ŠKRGA
ŠKRGUT, ŠKRIPANJE, ŠPAGA, ŠPANJOLKA, ŠPEKULA
ŠTEDNJA, ŠTEKA, ŠTIVO, ŠTREBER, ŠTUKA
ŠAH, ŠAL, ŠAPAT, ŠARA, ŠARKA
ŠARM, ŠEF, ŠEŠIR, ŠETALIŠTE, ŠETNJA
ŠIBENIK, ŠIJA, ŠIKARA, ŠIŠMIŠ, ŠOFER
ŠOGOR, ŠUBARA, ŠUMA, ŠUŠANJ, BAŠTINA
BAŠKA, BRAŠNO, DAŠAK, DUŠA, KAŠALJ
KIŠA, KIŠOBRAN, OŠIT, OŠTRENJE, PAŠTA
PAŠTETA, PIŠTOLJ, PJEŠAK, POŠTA, POŠTAR
UŠI, UŠTIPAK, UŠTEDA, VIŠAK, BROŠ
FINIŠ, FIŠ, FLEŠ, FUŠ, GULAŠ
KEŠ, MIŠ, OMIŠ, PLIŠ, ŠAŠ
ŠIŠMIŠ, VEŠ

  • Dijete neka ponovi sljedeće rečenice:

VANI PADA KIŠA.
ŠIME NOSI KIŠOBRAN.
ŠIBENIK JE LIJEPI GRAD.
ŠIŠMIŠ LETI.
VEŠ JE PRLJAVI.
GULAŠ JE JAKO UKUSAN.
BAKA ŠIVA ŠOS.
SAŠA IDE U ŠKOLU.
MAŠA IMA UŠI.
JOŠKO REŽE ŠKARAMA.

Izvor:

RANA INTERVENCIJA

Slika MART PRODUCTION on Pexels.com

Ulaganje u ranu intervenciju djeteta sa slušnim poteškoćama dovodi do stvaranja temelja za pozitivan učinak za razvoj govora i stvara rutinu za kasnije logopedske vježbe. U nastavku donosim vlastita iskustva, tj. vježbe koje sam koristila dok je moje dijete bilo manje, tj. od negdje 6 mjeseci do treće godine djeteta. Neke od iskustva/vježbi koristim i dalje.

  • Pozitivan stav koji se svjesno a i nesvjesno prenosi na dijete.
  • Kroz interakciju/igru sa djetetom provoditi zadane vježbe.
  • Pričati razgovjetno sa jako otvorenim ustima.
  • Puno nositi dijete u naručju i pjevati pjesmice uz ritam (pjevati dječje pjesmice, ali i smisliti pjesmice o danu i zajedničko provedenom vremenu).
  • Uspavljivati dijete noseći ga uz pjesmice.
  • Npr. za pjesmicu “Boc – boc iglicama”: staviti dijete u hranilicu/krevet i oponašati rukama radnje te pjesmice (npr. za “boc-boc iglicama” pikati dijete po tijelu sa prstima, za “ne diraj ga ručicama” uzeti djetetovu ručicu a sa vlastitom mahati ne-ne, itd.). Isti princip vrijedi i za druge dječje pjesmice.
  • Opisivati djetetu što će se sve raditi, stalno mu pričati i sve objašnjavati.
  • Crtati djetetu što će se radit, gdje će se ići i sl. (dijete crtati sa aparatićima da ih prihvati od samoga početka).
  • Čitati djetetu knjige gdje vizualno objašnjavati i pokazivati pojmove, npr. za loptu sa rukama pokazivati kao krug.
  • Dopustiti djetetu da sve dira i pogleda i sve to imenovati (opasne stvari preskočiti).
  • Koristiti velika ogledala (npr. u kupaoni ili u hodniku). Raditi sve moguće grimase, pokazivati se i skrivati. Kasnije kada je dijete veće koristiti ogledala za ispravljanje krivih glasova/riječi, npr. dijete najprije pogleda roditelja, zatim ono izgovori ispravni glas/riječ.
  • Raditi buku, kucati po zidovima, stolicama, staklima i sl.
  • Crtati sa prstićima, raditi sa tijestom, ugl. grubu motoriku, kasnije i finu.
  • Plesati (npr. ringe ringe raja).
  • “Baby sign”, tj. dječje znakovanje.

Svojem djetetu sam napravila dobru bazu upravo sa ovim gore vježbama i smatram da je to stvorilo dobar temelj i da je zato progovorila. Svako je dijete posebno i treba se njemu prilagoditi i što ono voli, ali uz pozitivan stav koji vodi do određenih pozitivnih rezultata u jednom trenutku.

VJEŽBA BR. 6 – Pjesme za razvoj govora

Tito Bilopavlović: “Bila jedna”

Bila jedna zvrckalica,

bila jedna trčkalica,

bila jedna mućkalica,

bila jedna durilica,

bila jedna žmurilica,

bila jedna pjevalica,

bila jedna gledalica,

bila jedna štipkalica,

bila jedna kričalica,

bila jedna češkalica,

bila jedna pričalica,

bila jedna greškalica,

bila jedna vickalica,

bila jedna smijalica,

bila jedna skakalica,

bila jedna plakalica,

bila jedna papalica,

bila jedna svadljivica,

bila jedna mirilica,

bila jedna svirilica,

a sve iza jednog lica.

Ime joj je Klinkilica.

Tito Bilopavlović: “Tko je to”

Vrlo je živ, živ,

vrlo je siv, siv.

Nije fin ko slavuj,

nije ljut ko kraguj.

Brz je letač,

loš je pjevač.

To zna već i barski žabac:

Ta se ptica zove … (vrabac).

VJEŽBA BR. 5 – Logopedske vježbe za glas Ž

Izvor: Pinterest
  • Izgovarajte logatome, a dijete neka ponovi:

ŽA, ŽE, ŽI, ŽO, ŽU

AŽA, EŽE, IŽI, OŽO, UŽU

AŽ, EŽ, IŽ, OŽ, UŽ

  • Riječi za vježbanje glasa “Ž”, a dijete neka ponovi:

ŽBUKA, ŽDERO, ŽVAKA, ŽABA, ŽABNJAK

ŽAL, ŽALBA, ŽALJENJE, ŽAMOR, ŽAR

ŽARA, ŽARKO, ŽARULJA, ŽELE, ŽELJKA

ŽELJKO, ŽEMLJA, ŽENA, ŽENEVA, ŽENIDBA

ŽENIK, ŽETON, ŽETVA, ŽIG, ŽILA

ŽILET, ŽIR, ŽIRAFA, ŽITELJ, ŽITO

ŽIVINA, ŽIVOT, ŽIVOTINJA, ŽIŽAK, ŽOHAR

ŽUDNJA, ŽULJ, ŽUPA, ŽUPNIK, ŽURKA, ŽURNAL

AŽDAJA, BILJEŽENJE, BREŽULJAK, BUŽIR

GARAŽA, GAŽA, GLEŽANJ, GUŽVA, JUŽNJAK

KALJUŽA, KNJIŽARA, KOMIŽA, KOŽA, KRIŽA

KRUŽOTOK, LOŽA, LUŽINA, MNOŽINA, MOŽDINA

MREŽA, NEŽENJA, NUŽDA, PLAŽA, PRŽIONA

RUŽA, RIŽA, BLAŽ, DAVEŽ, DUŽ,

JEŽ, DUŽD, KOLAŽ, KRIŽ, LAŽ,

LUPEŽ, MUŽ, MADEŽ, PUŽ

  • Dijete neka ponovi sljedeće rečenice:

PUŽ JE U ŠUMI.

MELITA LAŽE.

BLAŽ IDE U ŠKOLU.

ŽARKO VOLI ŽANU.

JURA VOLI JESTI RIŽU.

ŽIRAFA IMA DUGI VRAT.

ŽVAKAĆA JE SLATKA.

U KOMIŽI JE SUNCE.

MREŽA JE U MORU.

JEŽ IMA BODLJE.

Izvor:

Audiološke pretrage

Izvor Karolina Grabowska za Pexels.com

Tonska audiometrija (TA)

Tonska audiometrija znači određivanje najmanje glasnoće čistog tona kojeg ispitanik čuje (praga sluha). Ispituje se uz pomoć tonskog audiometra sa slušalicama u za to predviđenoj kabini, tihoj komori. Ispitivanje se provodi na nekoliko frekvencija, od niskih do visokih tonova. Dobivene točke se spajaju i tako se dobiva grafički prikaz praga sluha. Ispituje se tzv. zračna vodljivost, koja je prirodni način slušanja gdje zvuk zrakom kroz zvukovod dolazi na bubnjić i prenosi se dalje, te koštana vodljivost gdje se zvuk prenosi direktno na kost iza uha vibratorom i zaobilazi zvukovod, bubnjić i slušne koščice. Najmanja dob za tonsku audiometriju je po prilici tri godine, što varira od djeteta do djeteta. Vrlo je važno da tonsku audiometriju provodi iskusan audiološki tehničar, koji će prepoznati nehotično, ali i hotimično pogrešno prikazivanje praga sluha. U prvom slučaju kod velikih razlika u pragu sluha između dva uha uključit će zaglušivanje boljeg uha (u protivnom ton pušten na bolesno uho čuje se na drugoj strani, pa se na bolesnoj strani dobiva “bolji” rezultat). U drugom slučaju prepoznaje ispitanika koji je spreman “lažirati” nalaz zbog koristi.

Govorna audiometrija (GA)

Govorni audiogram mjeri postotak razabiranja riječi u uvjetima bez i s pozadinskom bukom. Dakle, umjesto čistog tona koristi se riječ koju ispitanik ponavlja. Mjeri se prag razabirljivosti, porast razabirljivosti porastom glasnoće i maksimalna razabirljivost. Pretraga uključuje nekoliko razina duž slušnog puta do tonskog audiograma.

Timpanometrija, timpanogram (TG)

U uho se postavlja sondica koja u sebi ima tri kanala: minijaturni zvučnik, mikrofon za snimanje vraćenog/reflektiranog zvuka i kanal kojim se mijenja tlak u zvukovodu s mjeračem. Timpanogram je krivulja koja pokazuje koliko se zvuka koji je pušten u zvukovod odbilo o bubnjić i vratilo u mikrofon. U normalnim uvjetima tlak iza bubnjića mora biti jednak atmosferskom, što je znak dobre funkcije Eustahijeve tube, kanala koji spaja srednje uho s početnim dijelom ždrijela. U zdravom uhu je najmanja refleksija zvuka od bubnjića kad je tlak u zvukovodu nepromijenjen. Ako iza bubnjića postoji negativan tlak (slabije radi E. tuba), optimalno područje provođenja zvuka postiže se tek kad u zvukovod primijenimo negativan tlak. Očitavši taj tlak na uređaju indirektno, doznajemo tlak u srednjem uhu. Ako je iza bubnjića sadržaj (sekret, gnoj, krv…), promjenom tlaka refleksija se ne mijenja, krivulja timpanograma je ravna. Dakle, timpanometrija nije metoda mjerenja sluha, nego govori o tlaku u srednjem uhu i njegovoj podatljivosti (elastičnost sistema bubnjić – slušne koščice). Pogodna je i za malu djecu jer nije potrebna suradnja.

Ako postoji rupica na bubnjiću, timpanometrija se ne može izvesti. U tom slučaju se uz pomoć istog uređaja mjeri prohodnost E. tube.

Kohleostapesni refleks (STAR-STApesni Refleks)

Uređaj za timpanometriju koristi se i za određivanje stapesnog refleksa. Kad se u uho pusti zvuk određene jakosti, refleksno se stisne mali mišić u srednjem uhu i promijeni podatljivost (pomičnost, elastičnost) sistema slušnih koščica, odnosno smanji provođenje zvuka prema unutarnjem uhu. Smatra se da je riječ o zaštitnom refleksu od prevelike buke. Refleks se koristi u dijagnostičke svrhe jer se signal do mišića prenosi putem ličnog živca, pa se može odrediti je li oštećenje ličnog živca iznad ili ispod spomenutog mišića. Kad je oštećenje sluha uzrokovano poremećajem receptora u pužnici, glasnoća zvuka potrebna za izazivanje refleksa je manja negoli je normalno.

Takav podatak služi za određivanje mjesta oštećenja sluha. Ukrućenje slušnih košćica kod bolesti srednjeg uha također se otkriva stapesnim refleksom. Otoskleroza je primjer takvog oboljena, a predstavlja relativno čest uzrok izlječivog oštećenje sluha. STAR se kao i timpanogram može izvesti bez suradnje ispitanika.

Evocirani slušni potencijali (BERA, ABR, BSR…)

Za ispitivanje funkcije slušnog puta dalje od uha prema mozgu, koristi se snimanje pobuđenih potencijala moždanog debla. Pretraga se provodi u zamračenoj tihoj komori, ležećki. Na oba uha ili iza njega, te na čelu ili ispod ruba kose na zatiljku ima zalijepljene male elektrode. Zvučni podražaj pobuđuje električne impulse u slušnom živcu, koji putuje prema mozgu. Živčane niti se prekapčaju u tzv. jezgrama, gdje postoje nakupine živčanih stanica. Kad impuls stigne u jezgru, odašilje se zajednički električni impuls većeg broja stanica, što se snima. Mjerenjem vremena potrebnog za stizanje impulsa do određene jezgre procjenjuje se funkcija slušnog puta i donese zaključci o mogućim poremećajima. Kod navedenog snimanja koriste se glasni zvukovi, puno glasniji od praga sluha. BERA se koristi i za traženje praga sluha kod osoba koje ne mogu surađivati, najčešće kod male djece. Dijete se mora prije snimanja pripremiti, da na pregled dođe umorno, jer se pretraga provodi na uspavanom djetetu. Prije početka se daje čepić sredstva za spavanje/umirenje. Postoji i tzv. screening BERA (screening-probir), automatizirano snimanje kojim se s velikom sigurnošću potvrđuje ima li dijete oštećenje sluha ili ne. Dijete također mora biti mirno, najbolje uspavano nakon hranjena, a snimanje je mnogo kraće i jednostavnije od standardnog postupka. Na glavu se prisloni slušalica s elektrodama i nije potrebno lijepljene. Ako je potrebna preciznija dijagnostika ili dijete nije prošlo na testu automatizirane BERA-e, potrebno je standardno snimanje.

Otoakustička emisija (OAE)

Relativno je nova pretraga, temeljena na zvuku stvorenom u pužnici, a snima se u tihoj komori. Postoji spontana emisija zvuka te nekoliko vrsta izazvane emisije. U uho se stavlja sondica sa zvučnikom i mikrofonom, a ispitanik ne mora ništa pokazivati. Rezultat se očitava uz pomoć kompjutora. Izostanak otoakustičke emisije povezan je s oštećenjem receptora, osjetilnih stanica u pužnici. Pretraga služi za potvrdu receptorskog oštećenja, i to prije nego što je ono vidljivo na tonskom audiogramu. OAE se kao i BERa koristi u ranoj dijagnostici sluha u djece. U našim rodilištima provodi se sveobuhvatni probir novorođenčadi na oštećenje sluha otoakustičkom emisijom. Ako novorođenče ne prođe test, odnosno pozitivno je na oštećenje sluha na OAE, može se reći da oštećenje vjerojatno postoji, no ne može se reći koliko je. Dodatna obrada i BERA daju preciznije informacije.

Izvor:

  1. doc. dr. sc. Mihael Ries: Audiološke pretrage; portal Vaše zdravlje; 2005. [https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/audioloske-pretrage]

PREPORUKA BR. 4 – Knjiga sa aktivnostima i igrama za ranu intervenciju u prvoj godini djetetova života

REBEKA BULAT: “BEBARIJE”

Rebeka Bulat: “Bebarije”

Na hrvatskom tržištu postoji mali broj kvalitetne literature i programa za rano poticanje razvoja i kognitivnih sposobnosti vlastitog djeteta. Knjiga “Bebarije” Rebeke Bulat sadrži 100 igara i aktivnosti utemeljenih na modernim saznanjima o ranom dječjem razvoju. Odnosi se na prvu godinu djetetova života, a namijenjena je za rad s djecom urednoga razvoja kao i za rad s djecom razvojnih poteškoća. Kako obiluje primjerima za poticanje djetetova razvoja u svim područjima, odličan je temelj za ranu intervenciju nagluhe / gluhe djece i za stvaranje što boljih razvojnih ishoda uz istovremeno razvijanje čvrste i sigurne povezanosti s djetetom.

Opis

Jeste li znali:

  • Da intelektualne sposobnosti vašeg djeteta ne ovise samo o genetskom faktoru već i o interakciji djeteta s vama i vanjskim svijetom?
  • Da se zahvaljujući ranoj simulaciji tijekom nekoliko godina života svake sekunde formira 700 neuronskih veza, takozvanih sinapsi, dijelom odgovornih za intelektualne sposobnosti vašeg djeteta?
  • Da kao roditelj imate moć utjecati na kognitivno – lingvističke, emocionalne i društvene kapacitete svojeg djeteta koji su neraskidivo isprepleteni u mozgu, a preduvjet su za uspjeh u školi, na radnom mjestu i općenito u životi?

“Emocionalno blagostanje i socijalana kompentencija ovise o vama kao roditelju, a važan su dio temelja za kongitivno – lingvističke sposobnosti. Razvidno je da izostanak stimulacije određenih regija u mozgu od najranije dobi može negativno utjecati na kognitivne funkcije djeteta u budućnosti. Kroz ovu će knjigu roditelj naučiti kako poticati zdrav razvoj emocionalnih, društvenih i intelektualnih sposobnosti djeteta: koje su korisne, a koje nekorisne ili štoviše štetne aktivnosti za njihovo dijete.” dr. Ranko Rajnović

Kako se koristiti ovom knjigom?1

Namjera je ove knjige pomoći roditeljima u razumijevanju dječjeg razvoja, razvijanju roditeljskih vještina te da inspirira roditelje na uživanje u zajedničkim aktivnostima s bebom tijekom čudesne prve godine života uz razvojno prikladne igre i aktivnosti.

Bebe mogu puno više nego što obično mislimo, a nova znanstvena istraživanja iz dana u dan donose nove i zanimljive spoznaje o njihovim sposobnostima.

Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sadrži pregled informacija vezanih uz razvoj djece tijekom prve godine života, a drugi je dio knjige podijeljen prema dobi djeteta, točnije prema tromjesečjima tijekom prve godine života. U tom smislu prvi dio je više teoretski, a drugi praktičan, iako se u cijeloj knjizi prožimaju spoznaje o ranom razvoju s praktičnim savjetima za roditelje. Aktivnosti koje se predlažu u drugom dijelu knjige okvirno daju ideje kako, s kojim svakodnevnim materijalima i kroz kakve podražaje možete podržavati rani razvoj svoje bebe. Pri tome treba uvijek voditi računa o individualnoj osobnosti svakog djeteta i preferencijama bebe prema određenim oblicima igre. Zapamtite, vaša je beba u tom smislu vaš najbolji učitelj.

Pregled razvoja pojedinih sposobnosti prema tromjesečjima pruža okvir unutar kojeg možete promatrati razvoj svoje bebe, ali je važno napomenuti da se ne radi o dijagnostičkom materijalu kojim se može ocijeniti bebin razvoj. Uvijek treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno pa je tako i u razvojnom smislu moguće da neke bebe neke vještine usvoje prije, a neke kasnije. Ipak, kako biste na vrijeme reagirali i pružili podršku svojoj bebi, treba obratiti pozornost na znakove upozorenja te se, u slučaju da bilo što primijetite, savjetovati sa stručnom osobom koja će moći procijeniti postoji li ili ne razvojni rizik kod vaše bebe.

Imajte na umu da se svaka beba razvija svojim ritmom i da svaka beba ima svoju jedinstvenu osobnost. U skladu s time omogućite bebi uživanje u onim aktivnostima koje su joj zanimljive i za koje je spremna. Pri tome obratite pozornost na djetetov interes, jer sve ono što zanima vašu bebu, pruža veliku priliku za učenje i razvoj. Ako joj neka igra ili aktivnost nije zanimljiva danas, pokušajte ponovo za nekoliko dana ili tjedana. Igrama koje su namijenjene za dob mlađu od dobi vaše bebe možete se koristiti i kasnije, sve dok beba za njih pokazuje zanimanje.

Uživajte u svojim bebama i provodite zajedno vrijeme u zabavi, jer uz zabavu se najbolje uči. A kad je riječ o učenju, iznenadit ćete se koliko i sami od beba možete naučiti, o njima, ali i o sebi.

Literatura:

  1. Bulat, R.: “Bebarije”, Harfa d.o.o., Split, 2014

Kako poticati funkcionalni hvat olovke kroz vježbe za razvoj fine motorike?

Izvor Sarah Dietz za Pexels.com

U nastavku u potpunosti donosim članak o funkcionalnom hvatu olovke koji se nalazi na internetskim stranicama DV “Cvrčak” iz Malog Lošinja.

Fina motorika je skup radnji koje uključuju male skupine mišića i zahtijevaju dobru koordiniranost djelovanja pojedinih skupina moždanih stanica. Kompletan razvoj fine motorike kod djeteta od velikog je značaja u svladavanju vještine pisanja i pravilnog hvata olovke te preduvjet za razvoj ostalih vještina kod djece. Finu motoriku potrebno je razvijati od najranije dobi. Motoričke vježbe moguće je pretvoriti u zabavne igre, kako bi se dijete rado uključivalo u njihovo izvođenje.

TEMELJI ZA RAZVOJ FINE MOTORIKE

Kako bi došli do razvoja fine motorike potrebno je postaviti određene temelje:

  • POSTURALNA KONTROLA – pravilan položaj tijela, snažan i čvrst trup koji nam daje temeljnu potporu za izvedbu aktivnosti. Djeca sa slabijom kontrolom trupa često će se rukama i tijelom naslanjati na stol prilikom kraćeg zadatka jer ne mogu trup držati uspravnim cijelo vrijeme. Može se javljati slabiji ili prejak stisak olovke.
  • TAKTILNA PERCEPCIJA – osjetljivost površine tijela na dodir i pritisak. Loša taktilna percepcija pokazatelj je krive obrade informacija u mozgu. Nespretnost, ispadanje stvari iz ruku, loša manipulacija predmetima, mogući su znakovi poteškoća s taktilnom percepcijom.
  • PROPRIOCEPCIJA – znanje o poziciji i pokretu tijela u prostoru. Olakšava usklađivanje motoričkog plana i izvedbe. Nepravilan hvat olovke i smanjena čitkost rukopisa može biti znak slabije propriocepcije.
  • BILATERALNA KOORDINACIJA – sposobnost korištenja lijeve i desne strane tijela pri izvođenju jedne aktivnosti. Ukoliko dijete ima poteškoća ili ne može uopće izvesti određene aktivnosti grube motorike, moguće je da ima teškoće s bilateralnom koordinacijom. Najčešće dijete ne može uloviti loptu s dvije ruke, treba pomoć pri penjanju uz stepenice, na tobogan ili slične sprave u parku, ne može skakati sa dvije noge bez da se rukama oslanja uza zid i slično.
  • FUNKCIJA ŠAKE – razvoj karakteristika šake važnih za hvat olovke i pisanja:
    1. Razvoj distalnog transverzalnog luka šake – zaobljeni izgled dlana
    2. Separacija dviju strana šake: radijalna (preciznost, spretnost, kontrola) i ulnarna (snaga i stabilnost)
    3. Otvoreni luk / prostor između palca i kažiprsta – web prostor
    4. Opozicija – dodirivanje palaca sa ostalim prstima
    5. Izolirani pokreti prstiju
Izvor DV “Cvrčak”

RAZVOJ HVATOVA OLOVKE

Djeca obično počinju držati olovku cijelom šakom s podlakticom u pronaciji, koristeći rame kako bi micali olovku. Kasnije koriste zreliji hvat olovke, držeći olovku između distalnih / falangi palca, kažiprsta i srednjeg prsta. U toj kasnijoj fazi podlaktica je u supinaciji i intrinzični mišići šake pokreću olovku. Bitno je naglasiti da bi dijete trebalo proći sve razvojne faze.

Izvor DV “Cvrčak”

KAKO VJEŽBATI?

VJEŽBE ZA STABILNOST TRUPA

  • Dizanje koljena – dijete treba stajati te dizati jedno pa drugo koljeno prema rukama;
  • Rakov hod;
  • Dijete leži na leđima, koljena su skvrčena te treba odizati guzu od poda;
  • Hodanje na koljenima;
  • Dječja igrališta, penjalice.

VJEŽBE ZA STABILNOST RAMENOG OBRUČA

  • Igra kariola – na početku dijete treba držati za kukove, poslije za noge;
  • Guranje zida – dlanovi trebaju biti u razini ramena;
  • Penjanje po penjalicama;
  • Sjesti na stolicu, ruke staviti pored guze te odgurivati tijelo rukama;
  • Guranje ruku – dlanovi su okrenuti jedan prema drugom;
  • Puzanje;
  • Rakov hod;
  • Zalijevanje cvijeća, pranje automobila, stavljanje / vađenje rublja u perilicu rublja.

VJEŽBE ZA BILATERALNU KOORDINACIJU

  • Igre loptom;
  • Rezanje sa škarama;
  • Igre s prelaženjem medijalne linije, npr. desnom rukom dotaknuti lijevo rame / koljeno; dodavanje loptom s rotacijom trupa;
  • Modeliranje plastelinom;
  • Prebacivanje teže loptice između dvije ruke;
  • Bubnjanje;
  • Nizanje perli.

VJEŽBE ZA TAKTILNU PERCEPCIJU

  • Stereognozija – prepoznavanje predmeta opipom;
  • Za mlađe – pronalaženje igračaka u vrećici ili npr. riži;
  • Za starije – pronalaženje dva ista predmeta, prepoznavanje predmeta osjetom dodira.

VJŽEBE ZA EKSTENZIJU RUČNOG ZGLOBA

  • Crtanje po vertikalnoj površini: ploča, ogledalo, staklo – paziti na položaj lakta;
  • Crtanje na stolu sa kosinom;
  • Zabijanje čavlića;
  • Slaganje puzzli na podu.

VJEŽBE ZA JAČANJE MIŠIĆA ŠAKE

  • Gužvanje papira;
  • Igre tijestom i plastelinom;
  • Stiskanje spužve.

VJEŽBE ZA TRI PRSTA I TRANSVENZALNI LUK

  • Igre s kvačicama za sušenje rublja: npr. napravite djetetu mali štrik gdje može uparivati i vješati čarape; dijete treba skupljati sitne predmete kvačicama;
  • Igre s bocama za špricanje, npr. pranje prozora, vrata; špricanje biljaka;
  • Bojanje sa spužvicama;
  • Trganje i gužvanje papirića;
  • Ubacivanje novčića jagodicama prstiju (tri prsta) u kasicu – prasicu;
  • Bojanje s voštanim bojama – razlomiti voštane bojice na male komadiće kako bi dijete primilo bojicu samo sa tri prsta.

Ukoliko dijete koristi sve prste, a ne samo palac, kažiprst i srednjak, poslužite se jednostavnim trikom. Smotajte mali papirić i recite djetetu da ga čuva sa zadnja dva prsta koji trebaju biti stisnuti.

VJEŽBE OPOZICIJE

  • Prebacivanje graha, graška, papirića s palcem i srednjakom, placem i prstenjakom te palcem i malim prstom.

VJEŽBE ZA OTVARANJE WEB PROSTORA (LUK IZMEĐU PALCA I KAŽIPRSTA)

  • Loptica s ustima – razrežite tenisku lopticu na pola, dijete s jednom rukom stišće lopticu, a s drugom ubacuje kroz “usta” grah ili neke slične predmete;
  • Igre s pincetom, kapaljkom, čačkalicama;
  • Bojanje sa štapićima za uši (štapiće prerežite na pola);
  • Igre sa špekulama, izbacivanje kažiprsta;
  • “Vožnja” loptice s palcem i kažiprstom po tijelu.

Kod izvođenja aktivnosti pripazite da dijete aktivnost izvodi s vrhom prstiju, kako bi dobili otvoreni web prostor.

VJEŽBE PRIJE PISANJA I CRTANJA

  • Žustro trljanje dlanova;
  • Guranje ruku – dlanovi su okrenuti jedan prema drugome;
  • Guranje zida;
  • Dodavanje s težom lopticom (vrećice punjene pijeskom);
  • Provlačenje gumica za brisanje između prstiju;
  • Preklapanje prstiju jedne o druge te razdvajanje;
  • Pljeskanje rukama u ritmu.

Za pravilan hvat olovke, vrlo često se koriste nastavci za olovku. Postoje razne vrste te nisu svi za svako dijete. Isto tako, samo korištenje nastavka, bez određenih vježbi neće puno pomoći. To je kao da nosite ortopedske uloške, a ne vježbate mišiće stopala.

Za sva pitanja vezana uz hvat olovke te korištenje nekog pomagala obratite se radnim terapeutima.

U nastavku je video koji prikazuje kako raditi gimnastiku za prste.

Izvor:

  • DV “Cvrčak” Mali Lošinj:
    • https://dvc-mali-losinj.hr/funkcionalni-hvat-olovke-kroz-vjezbe/

PREPORUKA BR. 3 – Knjiga namijenjena roditeljima djece usporena govorno – jezičnog razvoja

RENATA RADE: “POTICANJE RANOG GOVORNO – JEZIČNOG RAZVOJA”

Renata Rade: “Poticanje ranog govorno – jezičnog razvoja”

Opis

Ovaj je priručnik dobrodošao svakom roditelju koji želi dobiti više informacija o poticanju razvoja govora djeteta. Oni koji u praksi rade s djecom koja imaju teškoće u govorno – jezičnom razvoju svakodnevno susreću zabrinute roditelje njihovih malih pacijenata. Zahvaljujući prof. Rade oni dobivaju cjelovite odgovore na mnoga pitanja koja postavljaju i terapeutu i sebi: kako početi, što vježbati, koliko vježbati kod kuće? Priručnik je sinteza višegodišnjeg rada autorice i njezine svakodnevne prakse, teorijskog znanja i razmišljanja, a pisan je jasnim, jednostavnim jezikom. Logopedu – terapeutu često nedostaje dobra suradnja s roditeljima. Ovaj će priručnik olakšati rad i roditeljima i terapeutima.

PREPORUKA BR. 2 – Slikovnice/knjige o slušnim poteškoćama

Dijete sa slušnim poteškoćama u jednom trenutku postane svjesno svojih aparatića/pužnica i počinje tražiti odgovore na pitanja poput onih zašto ne čuje dobro, kako izgleda proces dobivanja aparatića/pužnica, kako se uklopiti u društvo i  na puno drugih pitanja vezanih za sluh. Jedan od načina da dijete postane samosvjesno, da prepoznaje svoje vrijednosti, ali i ograničenja je kroz čitanje slikovnica i knjiga.

Na hrvatskom tržištu trenutno ne postoje knjige i slikovnice koje bi djetetu s oštećenjem sluha približile svijet sluha i proces dobivanja aparata, umjetnih pužnica te dale objašnjenja vezano za probleme sa kojima se oni suočavaju. Također bi kroz ovakve knjige i slikovnice čujuća djeca učila i upoznavala se sa sluhom, aparatima i sl., te na taj način naučila o različitostima gdje bi se stvorili preduvjeti za razumijevanje i prihvaćanje nagluhe i gluhe djece.

Trenutno što postoji je Neurothova brošura u tri djela o djevojci Paoli koja treba nositi slušne aparatiće. U tim brošurama opisani su pojedinačni koraci u cijelom procesu i objašnjeni su audiometrija, izrada umetka, ponašanje u školi i sl.

U nastavku slijede knjige i slikovnice na engleskom jeziku s glavnim likovima koji imaju slušnih problema:

Jenna Harmke: “Bessie Needs Hearing Aids

Katie Petruzziello: “Mighty Mila”

Debbie Blackington: “Gracie’s Ears”

Raymond Antrobus: “Can Bears Ski?”

Maggie Klein: “Maxi’s Super Ears”

Ashley Machovec: “Mila Gets Her Super Ears”

Cece Bell: “El Deafo”