Savjeti za rad s djecom oštećena sluha

Photo by Max Fischer on Pexels.com

Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da promijenite svijet izjavio je Nelson Mandela. Ono nam omogućuje da razumijemo svijet koji nas okružuje, te pomoću njega stječemo različita iskustva i potrebne vještine koje nam omogućuju da obavljamo različite poslove, stječemo različita iskustva i formiramo svoju ličnost. Ono traje cijeli život. Naše formalno obrazovanje kreće od vrtića i/ili predškole i traje jedan veći dio našeg života. Općenito, gubitak slušne sposobnosti otežava komunikaciju sa okolinom, opažanja su smanjena te je onemogućena percepcija zvučnih signala. Socijalizacija kao i sposobnost i uspješnost prilagođavanja nagluhog/gluhog djeteta ovisi o pravovremenom uključivanju djeteta u proces adekvatnog stručnog tretmana djece s teškoćama sluha, a posebno su jako važni i stavovi društvene sredine prema djeci, posebno stavovi vršnjaka, učitelja, roditelja i sl. Socijalizacija kreće od ranog uzrasta boravkom u vrtiću, nastavlja se u školi i kasnije na fakultetima. Potrebno je što više djece i mladih sa teškoćama sluha uključiti u redovni školski sistem, a da bi se to postiglo i dalo pozitivne rezultate, neophodno je osposobiti redovne škole, kao i učitelje i ostale djelatnike unutar sistema, za uspješno provođenje integracije.

Djetetu sa slušnim poteškoćama je potrebno stvoriti lijepu i ugodno atmosferu u učionici, te pomoći izgraditi prijateljske odnose između njih i ostalih vršnjaka, uz pozitivan stav i spremnost na pomoć. Potrebno se posvetiti njegovim/njezinim mogućnostima tako da se uvažavaju djetetove nemogućnosti. No naglasak je na mogućnostima djeteta koje je potrebno staviti na prvo mjesto te maksimalno poticati njihov razvoj.

Nekoliko korisnih savjeta vezan za pristup i način rada sa djetetom sa slušnim poteškoćama:

SVAKO DIJETE SA GUBITKOM SLUHA JE RAZLIČITO

Kroz razgovor o gubitku sluha stvara se općenita ideja o životu sa tim gubitkom. Ali, svako dijete sa slušnim poteškoćama nije isto jer je svaki gubitak sluha individualan. Dijete sa umjetnom pužnicom će imate određene izazove. Dijete koji nosi slušni aparat od rođenja će imati potpuno različite izazove od djeteta koje je tek počeo nositi aparatiće. Upoznajući se sa djetetovim specifičnim potrebama je odlična početna točka u pružanju adekvatne pomoći, nastave, suradnje i sl.

Potreban je individualizirani pristup koji obuhvaća prilagodbu nastavnih sadržaja mogućnostima učenika, odnosno da se sačuva i interes i pažnja učenika tijekom nastavnog sata. Potrebna je i prilagodba govora učitelja (a po mogućnosti i ostalih učenika u razredu koji se obraćaju učeniku s oštećenjem sluha). Govor treba biti malo sporiji, jasniji i razgovjetniji. Često treba koristiti metafore i uvažiti aspekt učenikovog smanjenog vokabulara. Prilagodba jezika podrazumijeva pisanje kratkim i jasnim rečenicama zbog sporijeg procesuiranja informacija. Također, prilagodba tekstualnih sadržaja podrazumijeva jednostavne i razumljive tekstove s čim više slikovnog materijala koji upotpunjuju one informacije koje dijete ne percipira sluhom. Osim slika zgodne su i sheme, grafikoni, umne mape i sl. Prilagodba vremena se sastoji u tome da se učeniku po potrebi produlji vrijeme potrebno za rješavanje kako usmenih, tako i pisanih zadataka. Kod zadavanja domaće zadaće (količine i sadržaja) također je potrebno voditi računa o učenikovim mogućnostima i sposobnostima.

SURADNJA

Nužna je suradnja sa roditeljima, logopedima, audiorehabilitatora, defektologa i sl. jer su oni najbolji izvor informacija. Daju uvid u djetetovo stanje, pomažu oko tehnologije i daju savjete vezane za različite načine učenja djeteta sa slušnim poteškoćama.

OŠTEĆENJE SLUHA NIJE UČESTALO U UČIONICAMA

S obzirom da se učitelji ne susreću toliko često s djecom oštećena sluha, potrebna je njihova dodatna edukacija kako bi pružili adekvatnu nastavu toj djeci i pomogli im u razrednoj integraciji. Uz pozitivan stav, potrebno je poštovati smjernice za komunikaciju s njima, da bi se stvorila prijateljsko – radna atmosfera koja omogućuje da djeca sa oštećenjem sluha postignu odlične rezultate i steknu prijatelje među vršnjacima.

BARIJERE

Iako slušna pomagala i FM sistemi su alati za komunikaciju, imaju dvije „mane“.

Prva mana je pozadinska buka jer slušni aparatići emitiraju svaki zvuk iz okruženja. Npr. učenici koji šuškaju u pozadini jednako glasno zvuče kao i učitelj koji predaje na katedri. FM sistemi pomažu na način da pojačava učiteljev glas tako da dominira u odnosu na pozadinsku buku. Osim u učionicama, parkovima, teretanama i općenito u prostorima gdje je izražena buka stvaraju se teži uvjeti za slušanje.

Druga mana je udaljenost. Kada je učenik udaljen od učitelja, on ga teže čuje i automatski dolazi do miješanja slova, riječi u rečenici što dovodi do nerazumijevanja.

Da bi se izbjegla pozadinska buka i problem udaljenosti potrebno je, uz smjernice za komunikaciju, izvršiti prilagodbu prostora i razmještaj učenika u razredu. Preporučuje se amfiteatralno organiziranje klupa (u polukrug) gdje učenik s oštećenjem sluha sjedi otprilike negdje u sredini polukruga. Na taj način vizualno, ali i slušno, optimalno raspolaže pristiglim informacijama.

SIGURNO MJESTO

Dijete sa oštećenim sluhom treba učionicu smatrati njegovim sigurnim mjestom. Treba imati povjerenja u svojeg učitelja da ga može bez zadrške pitati da ponovi riječ ili rečenicu ili da mu se ponovno objasni gradivo. Na taj način učitelj pruža djetetu mogućnost pozitivnog školovanja kao i mogućnost učenja zauzimanja za sebe u bilo kojim situacijama.

U nastavku je nekoliko smjernica za komunikaciju vrtićke i školske djece oštećenja sluha:

  • ne pričajte pored, već ispred gluhe ili nagluhe osobe;
  • ostvarite kontakt očima;
  • ne upotrebljavajte znakovni jezik ukoliko niste sigurni da ga dijete upotrebljava;
  • ukoliko ne razumijete dijete, zamolite da ponovi;
  • ako ste u društvu nagluhog/gluhog djeteta tijekom nekog zvučnog upozorenja ili podražaja, objasnite mu što se događa;
  • obavijestite nagluho/gluho dijete ukoliko napuštate prostor te objasnite kuda idete i za koliko ćete se vremena vratiti;
  • neka Vaš govor bude što jasniji i prirodniji, bez prenaglašavanja izgovora;
  • neka Vaše rečenice budu kratke i s poznatim riječima;
  • izbjegavajte umetnute rečenice i digresije;
  • ukoliko dijete ne razumije, preformulirajte iskaz;
  • djeci oštećena sluha potrebno je više vremena da formuliraju odgovor- pričekajte!;
  • vizualizirajte sadržaje u svim aktivnostima;
  • upozorite roditelje ako Vam se čini da dijete ima problema sa slušnim aparatićima;
  • budite svjesni slušnog zamora i umora.

Izvor:

  1. http://www.logoped.hr
  2. http://www.profil-klett.hr
  3. https://www.hearinglikeme.com/tips-for-teaching-a-preschooler-with-hearing-loss/
  4. Tomić, R.; Šehović, M.; Hrvanović, M.: „stavovi nastavnika razredne nastave prema djeci s teškoćama sluha“, Filozofski fakultet u Tuzli, 2007.

O slušnoj percepciji

Više o psihoakustici, tj. o slušnoj percepciji nalazi se u sljedećem članku. Članak donosi opis fenomena koji se odnosi na reakciju čovjeka – slušatelja na akustički signal, tj. distinkciju između fizičkog opisa zvuka i njegove reakcije na zvuk. Objašnjene su sljedeće teme/pojmovi:

  • prag sluha i tonalna audiometrija,
  • glasnoća,
  • tonska visina,
  • diferencijalni prag,
  • maskiranje,
  • kritični pojas – critical badwidth,
  • lokalizacija izvora zvuka u prostoru,
  • analiza zvučnog okruženja.

VJEŽBA BR.2 – Oralna motorika

Da bi mogli pravilno govoriti, važno je da mišići jezika, usana i lica mogu podržati pokrete koji su neophodni za izgovor glasova. Vježbama iz oralne motorike potiče se razvoj govornih mišića.

Vježbe za govorne mišiće:

PUHANJE

  • maslačak,
  • vata, kokice, perje,
  • maramice u zrak,
  • mjehuriće od sapunice,
  • zviždaljka,
  • slamka (raditi mjehuriće).

 

ŽVAKANJE  (vježbanje jakosti čeljusti)

  • žvakaće gume,
  • grickanje zubima,
  • stavljanje gumenih bonbona na kutnjake.

LIZANJE

  • sladoled,
  • lizaljka,
  • imitacija kao mačka.

 

ZVUKOVI JEZIKOM

  • imitacija ritma,
  • la, la, la, la na muziku,
  • ”cmakanje” jezikom.

 

MICANJE JEZIKA

  • micanje hrane s jezikom od jednog do drugog obraza,
  • dodirivanje uglova usta jezikom,
  • oblizivanje ostataka hrane na usnicama.

 

USNICE

  • držati hranu usnicama,
  • “Mmmmmmm”,
  • držati papir usnicama,
  • fućkati,
  • zujati, brujati.

 

USISAVATI

  • kroz slamčicu (po mogućnosti nešto gusto),
  • na imitaciju kao da se hrani lutka.

 

Evo još par dodatnih vježbi za razgibavanje jezika:

  • isplaziti jezik i pokušati njime dodirnuti nos,
  • oblizati usne kružno, prvo u jednom pa u drugom pravcu ( namazati pekmez ili med oko usana),
  • otvoriti usta i pomaknuti jezik iz desnog u lijevi kut usana i obrnuto,
  • ponoviti prethodnu vježbu tako da se zubi ne vide,
  • otvoriti usta i vrhom jezika prijeći preko vanjske strane gornjih zuba,
  • vrhom jezika prijeći preko ivice gornjih zuba,
  • umotati jezik prema gore, iza gornjih zuba,
  • raširiti jezik kao lepezu preko gornjih zuba,
  • umotati jezik kao palačinku (sa strane prema unutra),
  • konjski kas – oponašanje kako ide konj.

 

Izvor:

Udruga Izlaz

Forum Roda

Razvoj djeteta od rođenja do treće godine

Prve tri godine djetetova života su definirane kao najbitnije, gdje je njihov razvoj iznimno brz i bogat. Svako dijete ima svoj potencijal, a na nama roditeljima je da ga njegujemo i potičemo sukladno njegovim mogućnostima, te da ga odgojimo u emocionalno, socijalno i intelektualno sposobno i stabilno dijete .

Educirajući se o razvoju djeteta u trećoj godini života, naišla sam na letak OB Dubrovnik koji pruža informacije o pojedinim fazama djetetova razvoja i dobra je osnova za daljnje vlastito educiranje. U nastavku sam izdvojila najbitnije dijelove letka.

0-1 GODINA

01

02

03

1-2 GODINA

04

05

2-3 GODINA

06

07

 

Link na letak:

Razvoj djeteta od rođenja do treće godine

 

 

VJEŽBA BR.1 “Idemo na ples”

Kako moja skoro pa 2,5 god. cura napreduje svaki dan u pogledu fizičke spreme, koordinacije i spretnosti, odlučila sam joj uvesti vježbu plesa. Inspiraciju sam dobila preko aplikacije Kinedu (a o ovoj aplikaciji ću pričati u nekom drugom postu).

Kako je vrijeme maškara, odlučila sam se da nam u pozadini svira Maškarani mix. Prije samog plesa, obukla sam ju u kostim jednoroga/vile sa lepršavom haljinicom i počela joj pričati o maškarama, te joj pokazivati slike različitih kostima. Zatim smo krenule na ples.

Ples je zamišljen kao kombinacija “Hoki pokija”, “Kad si sretan” i dodanih vlastitih elemenata. Krenula sam sa osnovnim plesom koji je sadržavao par pokreta, a zatim sam svaki naredni put dodavala jedan do dva nova elementa. Kako je imala obučenu haljinu, pokreti su joj bili i zanimljiviji.

Osnovni ples:

1. držanje za ruke,
2. okret u lijevo i u desno,
3. dodirni si glavu, ramena, koljena i stopala,
4. dodirni si nos i uho,
5. zaplješći si.

Mojoj curi se jako svidio ovaj ples, tako da svaki put kad čuje muziku bilo na radiju, Youtube-u ili CD-u krene sama plesati. Ponovimo ples 2-3 puta i onda krenemo na neku novu aktivnost.

Nadam se da će Vam ovaj ples služiti kao inspiracija i ideja za zajedničko druženje. On postaje još i zanimljiviji kada se uključe i maske, haljinice i ludi pokreti. Možete se i Vi maskirati zajedno sa njima :).

Savjeti Marie Montessori

  1. Djeca uče iz onoga što ih okružuje
  2. Ako dijete često grdimo, ono uči kako da osuđuje druge.
  3. Ako dijete često hvalimo, ono uči kako da cijene druge.
  4. Ako prema djetetu pokazujemo neprijateljstvo, naučit će kako da se tuče.
  5. Ako ste iskreni sa svojim djetetom, on će naučiti što znači pravednost.
  6. Ako dijete često ismijavate, ono postaje stidljivo.
  7. Ako se dijete osjeća sigurno, ono uči da vjeruje ljudima.
  8. Ako se djetetu previše često govori “Sram te bilo”, ono će se uvijek osjećati krivim.
  9. Ako se dijete često ohrabruje, ono će imati veliko samopouzdanje.
  10.  Ako djetetu pružite podršku, bit će samouvjereno.
  11. Ako dijete živi u prijateljskom okruženju i osjeća da je drugima potrebno, naučit će kako naći ljubav.
  12. Nikada nemojte pričati loše o djetetu, sa ili bez njegovog prisustva.
  13. Koncentrirajte se na to da razvijete dobro u svojem djetetu. tako neće biti mjesta za loše.
  14. Uvijek saslušajte i odgovorite na dječje pitanje ili molbu ukoliko vam se ono obrati.
  15. Poštujte dijete čak i kad napravi pogrešku. Tako će vrlo brzo moći ispraviti svoju grešku.
  16. Uvijek budite spremni pomoći djetetu kojem je potrebna pomoć i da se povučete u stranu kada vidite da se snalazi.
  17. Pomozite djetetu da rano ovlada stvarima. To ćete učiniti tako što ćete se pobrinuti da je svijet oko njega ispunjen pozitivnošću,mirom i ljubavlju.
  18. Uvijek se lijepo ponašajte pred djetetom. pokažite mu kako da postane najbolja osoba koja može biti.
  19. Poštujte dijete koje odmara, promatra aktivnosti druge djece ili razmišlja o nečemu što je radio. Nemojte mu se obraćati, niti ga tjerati na neku drugu vrstu aktivnosti.

 

Što pitati?

Umjetnost je znati postaviti pravo pitanje u pravom trenutku, da bi odgovor bio u skladu sa vlastitim očekivanjima. Ponekad je u moru informacija teško rezonirati te upitati sažeto, ali dobro formulirano pitanje koje sugovorniku omogućuje davanje odgovora sa svim željenim i traženim informacija. Štoviše, postaviti pravo pitanje vezano za „probleme“ vlastite djece čini ovaj proces još i težim.

Nakon početne dijagnoze obostrane nagluhosti moje curice, internet mi je bio najveći prijatelj u traženju informacija vezanim za male uši. Sakupljajući informacije i čitajući iskustva po forumima došla sam do trenutka da od silne količine prikupljenih podataka nisam imala ideju kako postaviti „prava“ pitanja doktorima, audiologu, logopedu, i sl. Koliko sam god bila načitana i pripremljena, falili su mi kratka i sažeta pitanja koja su pogađala srž problema.

Prije nekoliko dana, i dalje istražujući nagluhost, naišla sam na zanimljivi vodič U.S. Department of Health and Human Services koji je izvrsni vodič u moru informacija vezano za nagluhost. Opisana su pitanja koja jasno i sažeto vode kroz pojmove nagluhosti i što pitati doktore, audiologe i sl. Podijeljena su na više skupina odnoseći se na određena područja vezano za nagluhost. Na taj način nas uvodi u svijet nagluhe djece nakon početne dijagnoze i približavaju nas pojmovima s kojim se susrećemo svakodnevno.

 

Pitanja o gubitku sluha mog djeteta:

  1. Koliko je slušno oštećenje moga djeteta? Molim Vas objasnite sljedeće pojmove: perceptivna (zamjedbena), konduktivna (provodna), mješovita, slaba, umjerena, jaka nagluhost i auditorna neuropatija?
  2. Da li je gubitak sluha trajni? Da li je mome djetetu potrebno dodatno testiranje? Koliko često sluh moga djeteta je potrebno pratiti?
  3. Da li mi možete reći/predvidjeti da li će se gubitak sluha moga djeteta promijeniti i/ili pogoršati?
  4. Da li oba uha imaju isti gubitak sluha?
  5. Kako će gubitak sluha moga djeteta utjecati na razvoj govora i na njegovu komunikaciju?
  6. Što je moglo utjecati na gubitak sluha moga djeteta?
  7. Da li predlažete gensko testiranje?
  8. Molim Vas da mi objasnite dobivene rezultate audiograma?
  9. Da li mi možete dati kopiju audiograma?

Pitanja o slušnim pomagalima i koherentnim implantantima:

  1. Da li moje dijete treba slušna pomagala? Koje su opcije? Da li su potrebna slušna pomagala na oba uha?
  2. Koliko je cijena slušnih aparata? Da li imam pravo na pomoć?
  3. Što moje dijete može čuti sa slušnim pomagalima? Kako znati/testirati da li je slušno pomagalo dobro naštimano za moje dijete?
  4. Koliko sati moje dijete treba nositi slušno pomagalo?
  5. Da li moje dijete može/treba nositi slušno pomagalo tijekom sportskih aktivnosti?
  6. Što napraviti ako moje dijete izgubi svoje slušno pomagalo?
  7. Što napraviti ako moje dijete ne želi nositi svoje slušno pomagalo?
  8. Koliko je često potrebno naštimati/prilagoditi slušno pomagalo?
  9. Koliko često je potrebno novo slušno pomagalo?
  10. Koji dio slušnog aparata je potrebno redovito mijenjati? Koliko često?
  11. Koja je razlika između slušnog pomagala i koherentnog implantata?
  12. Da li je potrebno ugraditi koherentni implantat?

Pitanja o komunikaciji i školovanju:

  1. Koje sve opcije postoje vezano za komunikaciju (govorna, znakovni jezik, čitanje sa usana, itd.)?
  2. Kad početi sa ranom intervencijom, terapijom? Koje sve terapije postoje?

Pitanja o potpori:

  1. Da li postoje grupe potpore, udruge i sl.?
  2. Gdje mogu pronaći više informacija o gubitku sluha?
  3. Kako opisati gubitak sluha obitelji, prijateljima i sl.?
  4. Da li imate savijete vezano za komunikaciju unutar obitelji?
  5. Koja su moja zakonska prava?

 

Link na vodič:

https://www.cdc.gov/ncbddd/hearingloss/freematerials/Audiologist_Questions_ENG.pdf

 

Izvor:
1. http://www.cdc.gov

 

 

Pozdrav!

Ovaj blog je namijenjen mama, tatama, braći, nonama, nonićima, bakama, djedovima, tetama, stričevima…koji u svojoj obitelji imaju dijete sa slušnim poteškoćama.

Mama sam uskoro dvogodišnje kćeri kojoj je rođenjem ustanovljena obostrana srednja zamjedbena nagluhost. Ovaj blog sadrži moje zapise i istraživanja na temu slušanja, razvoja govora, pretraga i svega ostalog vezano za nagluhost. Ideja je da su sve potrebne informacije dostupne na jednom mjestu i kao takve postanu vodič za lakše snalaženje onima koji se prvi put susreću sa problemima sluha. Ovim blogom želim potaknuti shvaćanje i prihvaćanje nagluhe djece kao i njihov razvoj u pozitivne, društvene, emocionalno uravnotežene i samopouzdane osobe.

Sadržaj bloga je informativan. Svaki Vaši komentari, prijedlozi i ideje su dobro došli! Nadam se da će Vam sadržaj bloga biti koristan!